Stanovništvo Kragujevca je "staro" i to posledica dugogodišnjeg smanjenja broja rodjenih. Za poboljšanje demografske budućnosti neophodno je da se u porodicama u Kragujevcu rađa troje ili četvoro dece.
Starosna struktura stanovništva grada Kragujevca formirana je pod direktnim dejstvom nataliteta, a proces starenja je u najvećoj meri uslovljen sekularnim padom nataliteta. Na starosnu strukturu stanovništva uticali su, smrtnost i migracije, ali u manjoj meri.
Starosna struktura stanovništva pokazuje da se tokom posmatranog perioda najbrojnije grupacije stanovništva pomeraju od omladine ka srednjim godinama.
Većini zaposlenih žena u reproduktivnom periodu teško je da rađaju decu zbog straha da će izgubiti posao po povratku sa porodiljskog pa je i to jedan od razloga zašto polako nestajemo.
Grad Kragujevac je, kao i većinu gradova i opština u Srbiji, karakterisala su migratorna kretanja iz ruralnih ka urbanizovanim delovima grada. Ova pojava je uslovila da 83% stanovništva bude svrstano u kategoriju urbanog.
Maloletno stanovništvo uzrasta do 14 godina, u poslednjem popisnom intervalu, pokazuje tendenciju opadanja (28,8%), dok stanovništvo starije od 60 godina beleži značajan porast u iznosu od čak 52,8%.
Aktivno stanovništvo čini 47% ukupnog stanovništva grada Kragujevca, odnosno 56% stanovništva starijeg od 15 godina. Od ukupnog broja aktivnog stanovništva 73% obavlja neko od zanimanja, dok ostatak čine nezaposlena lica koja traže posao, ili lica koja su privremeno prekinula svoja zanimanja. Izdržavano stanovništvo čini 34% ukupne populacije grada.