ZAVRŠAVA FAKULTET I GAJI OVCE: Kragujevčanin koji je sve oduševio - iKragujevac


Vesti

Kragujevčanin Nikola Šikić, student završne godine Agronomskog fakulteta, prvi je u Šumadiji koji se odlučio da gaji ovce rase romanovski.

Ovaj dvadeset dvogodišnji momak iz Korićana, još od 2011. godine gaji ovce rase romanovski. Ova rasa koja potiče iz Rusije odlikuje se visokom plodnošću pa su grla spremna za priplod već u šestom mesecu starosti.

Ove godine romanovska ovca priznata je u Srbiji pa će svi, koji se odluče da je gaje, moći da koriste i subvencije od države i time olakšati svoju stočarsku proizvodnju.

"Tragajući za tom nekom alternativom odlučio sam se da gajim romanovsku rasu ovaca koju i odlikuje baš ta plodnost i poluestičnost kao i ranostasnost. Mlada grla ulaze u priplod već sa nekih šest do sedam meseci starosti. Prvo potomstvo se dobija sa godinu dana a prosek kod ovih ovaca varira od 2,5 do 3,5 po jagnjenju što čini nekih pet do sedam jagnjadi godišnje po grlu", kaže Šikić.

U Srbiji romanovska rasa još uvek nije dovoljno poznata pa je Nikola bio prvi u Šumadiji koji se odlučio da gaji ovu vrstu ovaca. Trenutno ima 50 grla. Očekuje da će se taj broj ubrzo povećati jer ima 25 ovaca koje su spremne za jagnjenje. Romanovska rasa u Srbiji nije bila priznata što je dodatno otežavalo njeno širenje.

"Taj neki bum, odnosno širenje romanovske ovce je baš sada jer ova rasa nije bila priznata u Srbiji a ni u Autonomnoj pokrajini Vojvodine do ove godine. Ove godine je rasa priznata i to na osnovu oba uzgajivačka programa tako da će moći da se ostvaruju i subvencije i na ovu rasu ovaca, što naravno veoma utiče i na finansijski ishod samog bavljenja ovim poslom i sada će ovčari moći da očekuju i tu neku pomoć od države", dodaje on.

Za razliku od mnogih mladih ljudi koji napuštaju selo i odlaze u grad Nikola vidi budućnost upravo u poljoprivredi, odnosno stočarstvu. Trenutno mu je ipak na prvom mestu i završetak fakulteta.

"Drugi mladih ljudi, kao i moji vršnjaci iz generacije uglavnom čekaju da završe fakultete, ili ih uopšte ne upisuju i tek onda kreću da traže posao kod nekog. Onda uglavnom provode nekoliko godina na birou i tako im prolazi život. Ja kada završim fakultet već imam nešto spremno, što me čeka i sa čim mogu odmah da krenem da radim i napravim neku proizvodnju", objašanjava Šikić.

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu