Niste ni svesni koliko lekovitih svojstava poseduje tamjan - iKragujevac


Svaštara

Tamjan se u hrišćanstvu koristi tradicionalno tokom verskih obreda u cilju duhovnog i telesnog pročišćenja. Tamjan poseduje i lekovita svojstva kao i veliki medicinski značaj za ljudsku populaciju. 

 Utvrđeno je da tamjan poseduje antiseptičko, adstrigentno, dezinfekciono svojstvo. Tamjan se pokazao i kao dobar diuretik, tonik, sedativ. Pomaže u stanjima kao što su astma, bronhitis, zapušen nos, kod iskašljavanja, loše probave, naduna i reguliše menstrualni ciklus kod žena. Tamjan u kulturi naroda Drevne civilizacije su znale za prirodno lekovito delovanje tamjana još od pre 5 000 godina. Prvenstveno se koristio kao skupocena, aromatična smola u aromaterapiji i pravljenju parfema i mirisa. Samo plemićke porodice su imale primat u posedovanju drveća od čije smole se dobija tamjan. Pored kozmetiče koristi, tamjan se koristio i u verskim i obrednim radnjama. Egipćani su ga koristili za balsamovanje, pa je tamjan pronađen i u grobnici faraona Tutankamona. Grci su tamjan koristili kao protivotrov, dok su ga Kinezi koristili u spravljanju lekovitih pripravaka. Arapski narodi su koristili njegova dezinfekciona svojstva u lečenju rana, protiv upala, i kao sedativ. U Arabiji se tamjan naziva Luban, što znači belo ili krem. Zbog toga se danas tamjan u arapskim zemljama prodaje kao “ olibanum“. U indijskoj drevnoj medicini ( Ajruveda ) tamjan se koristio stotinama godina unazad za lečenje artritisa, zarastanje rana, kod žena u regulisanju ciklusa i za pročišćenje prostora od loših energija. Kao i danas, nekada su hrišćanske tradicije, koristile tamjan kao deo verskih obreda, u kojima se tamjan palio i njegovim dimom, pročišćavao prostor. U Evropi se tamjan raširio tokom krstaških ratova, tokom XII veka, pa je poreklo reči tamjan francuskog porekla što znači ,,čisti miris”. Kako se dobija tamjan? Tamjan je smola koja se stvara iz stabala drveća iz porodice Bosvellia, koja ima oko 20 poznatih vrsta. Drveće iz porodice Bosvelia raste u prirodnim uslovima, na suvim, krečnjačkim područjima, na sušnim terenima, gde nema puno vlage. To su predeli zapadne Afrike, Arabija, zatim Indija, Madagaskar, Somalija, Oman, Kenija. Smola sa stabala drveća se bere dva puta godišnje, od januara do marta i od avgusta do oktobra. Smola koja se skuplja, mora biti neprozirno bela, mlečno bela tečnost koja je lepljiva ili poluprovidna sa nijansama limun žute boje.
 

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu