Uprava za vanredne situacije u Kragujevcu odgovara na zahteve građana - iKragujevac


Vesti
Vanredna situacija u Kragujevcu, u poslednjih pet godina, proglašavana je dva puta: u junu 2019. godine zbog velikih padavina i drugi put zbog pandemije korona virusa. Ova druga trajala je 11 meseci, od juna 2020. do maja 2021. godine. U Šumadiji je u avgustu 2021. uvedena i vanredna situacija na delu opštine Topola i to zbog zbog prekomerne potrošnje vode.

Vanredna situacija se proglašava kada su rizici i pretnje ili nastale posledice katastrofe po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra ili životnu sredinu takvog obima i intenziteta da njihov nastanak ili posledice nije moguće sprečiti ili otkloniti redovnim delovanjem nadležnih organa i službi, zbog čega je za njihovo ublažavanje i otklanjanje neophodno upotrebiti posebne mere, dodatne snage i sredstva uz pojačan režim rada, objašnjava Zoran Kočović, načelnik Uprave za vanredne situacije u Kragujevcu.

Ova Uprava je deo Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije, koji ima ukupno 27 organizacionih jedinica. Pored Kragujevca, Uprave za vanredne situacije uspostavljene su još u Beogradu, Nišu i Novom Sadu, a postoji i 23 odeljenja za vanredne situacije u gradovima Srbije. “Sektor za vanredne situacije objedinjuje sve postojeće resurse u zaštiti, spasavanju i reagovanju u vanrednim situacijama, ali i unapređuje sposobnost čitave nacije kako da preventivno deluje na rizike, tako i da odgovori na izazove i ublaži posledice vanrednih situacija”.

Predstavnik Uprave za vanredne situacije angažovan je i u Gradskom štabu za vanredne situacije, čije se nadležnosti ne odnose samo na prilike i neprilike kada je ta mera na snazi. Recimo, Gradski štab je pred početak ovogodišnje zimske sezone, na redovnom zasedanju, razmataro i usvojio izveštaj o pripremljenosti zimske službe, nakon čega je objavljeno da je “grad spreman za zimu”.

Kočović objašnjava da grad poslove održavanja puteva drugog prioriteta poverava JKP Šumadija, preduzeću koje je u obavezi da izradi plan rada zimske službe za taj vremenski period.

Oni čiste i održavaju puteve drugog prioriteta, dok je za puteve prvog prioriteta nadležno Preduzeće za puteve. U slučaju da dođe do velikih snežnih padavina, takvih da njihovi kapaciteti ne mogu da očiste putnu infrastrukturu, javno preduzeće se obraća Gradskom štabu za vanredne situacije. Procenjujemo situaciju na terenu i angažujemo dodatne snage. To su javna preduzeća ili druga preduzeća osposobljena za zaštitu i spasavanje i ukoliko je potrebno, a na osnovu naredbe Štaba, angažujemo ih na terenu, objašnjava Kočović.

Tako su, podseća Kočović, prošle godine u čišćenju snega bile angažovane mašine JKP Vodovod i kanalizacija, Eenergetike i Korman puta. I to samo u toku 48 sati.

Načelnik Uprave za vanredne situacije u Kragujevcu smatra da je informisanje u kriznim situacijama veoma važno i da je odnos saradnje i otvorenosti prema medijima od velikog značaja.

Građani moraju da budu obavešteni o svemu što se dešava na teritoriji Kragujevca, ali i Šumadije, koju pokriva Okružni štab za vanredne situacije. Važno je da novinari, koji će to da prenesu građanima, imaju pravu informaciju. Naš cilj je da ne bude panike i da građani budu adekvatno informisani o situaciji na terenu.

Kočović objašnjava da postoji i otvoreni telefon za građane. U sklopu Uprave za vanredne situacije u Kragujevcu funkcioniše i Operativni centar, koji radi 24 sata. Broj telefona na koji građani mogu da prijave bilo kakav problem je 034 1985. I na osnovu njihove prijave, reagovaćemo. Ukoliko prijava nije u našoj nadležnosti, prosledićemo je nadležnim službama koje su u svakom trenutku spremne da odreaguju na zahteve građana.

Kočović ističe da Gardski štab, kao i Sektor za vanredne situacije raspolažu i ljudskim resursima i opremom za sve prilike koje iziskuju njihov angažman. Bave se i zaštitom od požara, elementarnih nepogoda, neeksplodiranih ubojitih sredstava…

Bilo bi dobro da sve što primete na terenu, građani prijave Operativnom centru, a naše ekipe će svakako doći do njih. Molba je i da svi budemo strpljivi, naročito kad dođe do velikih atmosferskih padavina. U Kragujevcu postoje kritične tačke, jer naša kanalizacija ne može da primi svu vodu. Te kritične tačke su kod “Rode”, u naselju Ilićevo… U slučaju obilnih padavina za par minuta imamo stotine pozive. Naše ekipe kreću po prioritetu i prijavama i odazvaće se svakoj prijavi, ali moramo u takvim situacijama da imamo i strpljenja, napominje Kočović.

Rad Uprave za vanredne situacije u Kragujevcu trebalo da bude unapređen izgradnjom nove zgrade, za koju je sredinom novembra položen kamen temeljac. Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbedilo je neophodna sredstva, dok je grad ustupio parcelu u blizini Šumadija sajma, za novu zgradu, površine 2.700 kvadratnih metara, u kojoj će biti smeštena Uprava za vanredne situacije i Vatrogasno-spasilačka brigada. Prema rečima ministra unutrašnjih poslova, Bratislava Gašića, kada bude završen 2024. godine, to će biti jedan od najsavremenijih i najopremljenijih vatrogasno-spasilačkih objekata u Srbiji i od velikog značaja za ceo Šumadijski upravni okrug.

Tekst je nastao u okviru projekta “Za redovno informisanje u vanrednim situacijama: Informacija pre svega” koji sprovodi udruženje Res Publika. Ovaj projekat je dobio podršku projekta Vlade Švajcarske „Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT ”, koji sprovode Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative Mišljenje koje je izneto u ovom tekstu je mišljenje autora i ne predstavlja nužno i mišljenje Vlade Švajcarske, Helvetasa ili Građanskih inicijativa.

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu