Svetski dan štednje ustanovljen je 31. oktobra 1924 godine na 1. Međunarodnom kongresu štedionica u Milanu, u Italiji.
Dinarska štednja u ovoj godini atraktivnija je u odnosu na depozite u evrima, jer se na oročene dinare do godinu dana može dobiti kamata do sedam odsto, a na evre najviše 1,5 odsto.U prvih devet meseci ove godine devizna štednja uvećana je za oko 64,9 miliona evra, a poredeci stanja na kraju septembra ove i prethodne godine devizna štednja je povecana za 100,1 milion evra.
U ukupnoj štednji u bankama u Srbiji devizna štednja ucestvuje sa 96,1odsto, a dinarska sa 3,9 odsto, sa tendencijom rasta.
Najveće učešće u deviznoj štednji u bankama u Srbiji imaju depoziti u evrima (91,5 odsto), zatim štednja u americkim dolarima (četiri odsto), u švajcarskim francima (3,7 odsto), dok su depoziti u ostalim valutama u zanemarljivom procentu.
U NBS kažu da dinarska štednja u proteklih nekoliko godina beleži kontinuiran rast, što ukazuje da su su kamatne stope na dinarsku štednju i dalje relativno atraktivne.
Nedelja štednje u Srbiji traje od 31. oktobra do 7. novembra i do sada je bila ustaljena prarksa da banke nude atraktivne kamata na štednju, ali će to prema pisanju nekih domaćih medija, ove godine izostati