Svaki Kragujevčanin zadužen za 600 evra od strane prethodnog režima - iKragujevac


Vesti

Član gradskog veća Kragujevca za finansije i imovinu Igor Mitrović, izjavio je danas Tanjugu da ukupna dugovanja grada i preduzeća čiji je osnivač grad, iznose 110 miliona evra, što predstavlja iznos od tri gradska budžeta.

"Od toga, oko 60 miliona evra duguje grad, a preduzeća čiji je osnivač grad duguju oko 50 miliona evra", rekao je Mitrović i naveo da to praktično znači da u Kragujevcu, koji ima 185.000 stanovnika, svaki građanin duguje 600 evra.

Mitrović je član gradskog veća za finansije i imovinu od kraja prošle godine, kada je u Kragujevcu smenjen tadašnji gradonačelnik i lider Zajedno za Šumadiju Veroljub Stevanović, koji je tu funkciju obavljao 14 godina, a za novog je izabran Radomir Nikolić iz Srpske napredne stranke.

Naglašavajući da je reč o dugovanjima nastalim ranijih godina, Mitrović je naveo da je lokalna samouprava 2008. godine dugovala pola milijarde dinara, a šest godina kasnije, odnosno krajem 2014. godine, 4,1 milijardu dinara.

"Dugovanja su porasla jer se nisu plaćali računi za struju, grejanje, izvođačima za građevinske radove, kao i obaveze prema ostalim poveriocima, kao što su prosveta, socijala, zatim naknade za porodilje, roditeljski dodatak, obaveze prema Crvenom krstu, Centru za socijalni rad i drugo", rekao je Mitrović.

Objašnjavajući da pored duga od 4,1 milijarde dinara, grad ima i dugoročne obaveze prema bankama u iznosu od 1,2 milijarde dinara, Mitrović je rekao da postoje i, kako je naveo, potencijalne obaveze koje nisu nikada prikazane vanbilansno, a reč je o sudskim procesima koji se, izvesno, gube na štetu grada.

"Samo za te sudske procese potrebno je oko dve milijarde dinara", rekao je Mitrović i precizirao da one iznose oko pola milijarde dinara za tužbe protiv grada, a milijardu i po, i to bez obračunatih kamata i sudskih troškova, za tužbe protiv Preduzeća za izgradnju grada.

Reč je, naveo je on, o sudskim procesima zbog neplaćene eksproprijacije zemljišta i nepravilnostima usled prodaje gradske imovine.

"Za sudske troškove u prošloj godini iz budžeta grada potrošeno je više od 300 miliona dinara, a u ovoj su planirana izdvajanja od oko 400 miliona dinara", dodao je Mitrović.

On je naglasio da je nova gradska vlast s početka godine najviše radila na, kako je rekao, "utezanju" finansijskog sistema, racionalizaciji tekućih troškova, smanjavinju utvrđenih okvira za javne nabavke, pregovorima sa poveriocima o reprogramiranju dugova, kao i sa bankama zarad, kako je naveo, povratka poverenja, a u cilju povoljnih uslova za zaduživanje.

"Radili smo i na uspostavljanju okvira trošenja, kao što je Pravilnik o finansiranju sporta koji je nepopularno smanjio izdatke za sport, a povećao transparentnost i pravednost uplata", rekao je Mitrović i dodao da je gradska vlast radila i na uspostavljanju reda u poreskom knjigovodstvu, efikasnijoj naplati poreskih prihoda, na preciznom evidentiranju celokupne gradske imovine.

Prema njegovim rečima, rezultat tog rada su deblokada tekućeg računa grada, refinansiranje nepovoljnih dugoročnih obaveza na iznos od preko pet miliona evra, jer se nije vodilo računa o dospećima anuiteta kroz ceo period otplate kredita.

"Rezultat prve godine rada je i racionalizacija tekućih troškova, čime su se smanjile dospele obaveze za više od 500 miliona dinara u prvoj polovini godine, deblokadau gradskog prevoza usped neplaćenih obaveza u iznosu od oko 250 miliona dinara putem cesije sa NIS- om", rekao je Mitrović i istakao da od tada grada redovno isplaćuje zaostale i tekuće troškove gradskog prevoza.

Takođe, dodao je on, rezultat rada je i završetak pregovora o dugoročnom kreditu sa EBRD na iznos od 15 miliona evra na 10 godina, a koji će biti realizovan u naredne dve godine za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih puteva, zatim za izgradnju autobuske stanice i kupovinu novih kamiona smećara i kontejnera.

Prema njegovim rečima, rezultat prve godine rada je i završetak pregovora oko povoljnog aranžmana, jer je gradu potrebno 35 miliona evra samo za, kako je rekao, zatvaranje kapitalnih rupa iz prošlosti

"Čeka nas veliki posao, jer najteže je vratiti se na nulu i krenuti ispočetka i zdravo se razvijati", rekao je Mitrović.

tanjug.rs

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu