PAMETNI TELEFONI MENJAJU MOZAK DECI Pažnja na času drži ih 15 minuta, histerija kada se ekran ugasi, zbog DOSADE PADAJU U DEPRESIJU - iKragujevac


Svaštara

Pametni telefoni i tableti menjaju mozgove našoj deci, bukvalno, najnoviji su podaci stranih istraživača.

Mnoge majke već su doživele napad agresije i histeričan plač beba kada im oduzimu mobilni telefon, a koji su im dale kako bi im nekako zaokupile pažnju. Dokazano je, a iskustva mnogih potvrđuju, da veća deca razvijaju depresiju i asocijalnost, ukoliko osete dosadu kada ugase svoje "ekrane", a nastavnici u srpskim školama žale se da mogu, na samo 15 minuta, da zaokupe pažnju učenika na času.

Međutim, fakat je da su pametni telefoni i tableti tekovine 21. veka, i jedino nam ostaje da njihovu upotrebu okrenemo u svoju korist. Prosvetne vlasti tako, kako kaže ministar prosvete Mladen Šarčević, razmišljaju da se u nastavu uvede korišćenje pametnih telefona, tableta i kompjutera, kao što je to već slučaj u pojedinim razredima.

Sa druge strane, stručnjaci upozoravaju da su posledice zbog korišćenja pametnih telefona i tableta već vidljive na našoj deci, kao i da su urađene mnoge studije, doduše u inostranstvu, koje govore o posledicama svega toga.

Kora mozga im je tanja

Nije u potpunosti tačno da su "pametne stvarčice s ekranom" zaglupele našu decu, ali je dokazano da one menaju moždanu strukturu, odnosno da je kod dece i adolescenata koji više sati tokom dana provode na telefonima, tabletima i kompjuterima, moždana kora tanja.

To je pokazalo veliko istraživanje, čiji su rezultati upravo objavljeni, a koje će se u potpunosti završiti početkom iduće godine, a sprovode ga duže od decenije stručnjaci Nacionalnog instituta zdravlja u Americi, a dosad je posmatrano 11.000 desetogodišnjaka.

Nikolini Milosavljević, psihologu i savetnici za roditelje, sve to nije nepoznato, a veliki problem u celoj priči, a koji ona apostrofira, jeste to što deca ne mogu da tolerišu dosadu koja im se javlja onog časa kada prestanu da koriste telefone, tablete ili kompjutere.

- Ti uređaji neprekidno šalju jake stimuluse ili draži u mozak, a to prestaje kada ugase "ekrane". Oni ne znaju šta će tada sa dosadom, a ona je važan segment razvoja otpornosti na stres i razvoja tolerancije na frustraciju. Zbog toga im se javljaju depresivne misli, potištenost i depresija - navodi naša sagovornica.

Za nju uopšte nije loša promena moždane strukture, već ta dosada iz koje mogu da se izrode mentalni probelmi kod dece.

- Tačno je da male bebe doživljavaju napade agresije kada im se oduzme pametni telefon, ne progovaraju do treće godine, tačno je i sve ostalo što se javlja kod starije dece. Nećemo da se zavaravamo - deca će i dalje da "vise" na mobilnim telefonima, tabletima i kompjuerima jer je to sada realnost. Nema smisla da im se zabranjuje upotreba tih uređaja, već da se nađe povoljan model njihovog korišenja - objašnjava Milosavljević.

Postojeći sistem u školi i jeste dosadan

Prema njenim rečima, dobra varijanta za to je da se polako promeni školski sistem u Srbiji uvođenjem pametnih telefona, tableta i kompjutera u nastavu.

- Činjenica je da je postojeći sistem deci dosadan. Bilo bi im zanimljivije da, na primer, rešavaju testove na tim uređajima, istražuju - kaže ta psihološkinja.

Roditelji dolaze tek kada deca popuste u školi

Upitana da li joj se javljaju roditelji za pomoć čija su deza zavisna od pametnih uređaja, ona kaže da oni još nisu osvestili da kod njihove dece može da se razvije zavisnot, već dolaze onog momenta kada deca pokvare uspeh u školi.

- Uglavnom se roditelji žale da ne mogu da se dogovore s deteteom kada da ono prestane da se igra na kompjuteru i ostalim uređajima i počne da uči. Dakle, eskalacija problema su loše ocene u školi, dok se ne obraća pažnja na uticaj tih uređaja na emocionalni razvoj dece u predškolskom periodu ili neprogovaranje dece u trećoj godini života - objašnjava Milosavljević i dodaje da bi trebalo svi da se prilagodinam sadašnjem trenutku i svemu što nam je to donelo.

Ona još objašnjava da osobe starosti od 11 do 25 godina nemaju u potpunosti razvijen deo mozga koji je zadužen za samoregulaciju impulsa.

- Oni sada ne mogu sami da znaju kada bi trebalo da stanu s igricama, već bi to trebalo neki "spoljašnji regulator", koji može da bude i roditelj. Nikako ne bi trebalo da kažnjavamo decu zbog korišćenja te tehnologije, nego da postignemo dogovor sa njima, a roditeljima ako je potrebna pomoć u tome neka je potraže od psihologa, pedagoga i drugih stručnjaka - kaže sagovornica "Blica".

Šarčević: Uvesti pametne uređaje u nastavu

Mladen Šarčević, ministar prosvete, kaže da se razmišlja u pravcu da se u nastavu uvede korišćenje pametnih telefona, tableta i kompjutera, kao što je to sada slučaj u pojedinim razredima.

- Bilo bi stvarno paušalna procena, bez opsežnog istraživanja, da sada procenjujem da li se nastavnici žale da na času pažnja učenika traje 15 minuta. Do mene jesu stigle informacije da se neki žale na to, a neki ne. Naravno da ćemo razmisliti o uvođenju pametne tehnolohije u nastavu. Sada razmišljamo o tome kako da učenici jedu i šta, uvodimo elektronske dnevnike i ostale planirane stvari - kaže Šarčević.

On dodaje i da škole i porodice moraju da budu sinhronizovane, kada su deca u pitanju, pa i po pitanju uvođenja pametne tehnologije u nastavu.

- Naravno da bi se popravila dečja pažnja na taj način. Već smo uveli reforme nastave u prvom i petom razredu. Imamo kompletnu promenu učenja sadržaja u smislu da dete može da uči odakle želi - iz pisanog ili elektronsog oblika, da to ponavlja, a onda da stečeno znanje primenjuje u praksi - navodi on.

 

Izvor: Blic

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu