Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju početak Gospojinskog posta.
Reč je o najkraćem, dvonedeljnom i najmlađem, ali veoma strogom postu ispred kojeg po strogosti prednjači samo Vaskršnji. Uveden je u čast i prema primeru Presvete Bogorodice, Majke Božije, koja je vreme pre upokojenja provela u stalnom postu i molitvi.
Post je izuzetno strog – svih dana se posti na vodi osim nedeljom kada su dozvoljeni ulje i vino. U vreme ovog posta pada veliki praznik Preobraženje Gospodnje i tog dana jede se riba bez obzira u koji dan pada praznik.
Gospojinski post je utvrđen na Carigradskom saboru 1166. i jedan je od četiri višednevna posta pored Vaskršnjeg, koji se još naziva Velikim ili Časnim, Božićnog i Petrovdanskog (Post svetih apostola). Cilj posta nije samo uzdržavanje od hrane nego i od loših misli i zlih dela. U vreme posta vernici se više okreću Bogu, a sveštenici podsećaju da hrišćanski treba živeti svakog dana a ne samo u vreme posta.