Godina obeležavanja jubileja - 200 godina prve prestonice moderne Srbije - iKragujevac


Vesti

Odlukom odbornika Skupštine grada 2018. godina proglašena je Godinom obeležavanja jubileja – 200 godina prve prestonice moderne Srbije. Naime, 6. maja navršava se dva veka od kada je Knez Miloš na Skupštini narodnih starešina, u manastiru Vraćevšnica, proglasio Kragujevac za prestoni grad obnovljene Srbije. Godina 2018. kao godina jubileja, može se smatrati značajnom sa aspekta razvoja grada, ranog parlamentarizma, zakonodavstva, administracije, obrazovanja, kulture i novinarstva, kao i cele Šumadije, a biće obeležena nizom manifestacija od značaja ne samo za grad već za Republiku Srbiju.

Na današnjoj sednici doneta je i odluka o kratkoročnom zaduživanju grada za finansiranje tekuće likvidnosti u iznosu od 245 miliona dinara, kao i dugoročno u iznosu od 360 miliona dinara za finansiranje kapitalnih investicija.

Zaduženje nije signal da je finansijska situacija u gradu loša – rekao je gradonačelnik Radomir Nikolić i podsetio da su prošle godine izmirene sve obaveze iz sopstvenih sredstava. Saglasnost za zaduživanje smo dobili i od Uprave za javni dug – Ministarstva finansija, u obimu koji možemo uredno da otplaćujemo. U prilog tome i podatak da je grad Kragujevac prošle godine ostvario tekući prihod od blizu pet milijardi dinara, a da neotplaćeni deo po svim ranije ugovorenim kreditima za finaniranje kapitalnih investicionih rashoda iznose 3,3 milijarde dinara.

Kratkoročnim kreditom koji će biti otplaćen do kraja godine biće namireni troškovi za izgradnju fiskulturne sale u OŠ “Živadinka Divac“ i isplaćene otpremine za 135 radnika koji su odlučili da doborovoljno napuste sistem lokalne samouprave. Taj novac se vraća već narednog meseca kroz manji iznos za plate.

Dugoročno zaduženje nije ništa novo, rekao je Nikolić i dodao da je Skupština grada 2016. godine donela odluku o zaduženju u iznosu od 23 770 000 evra. Međutim, tada je realizovano 20 770 000 evra za refinansiranje postojećih dugoročnih kredita i obaveza po kapitalnim investicijama. Ove godine obnavljamo odluku iz 2016. godine, za tri miliona evra koji će biti upotrebljeni za kupovinu objekta Zastavinog servisa, u vlasništvu Univerzal banke u stečaju, a za potrebe nove aubuske stanice za čiju adaptaciju imamo dovoljno sredstva iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.

Najveću pažnju odbornika izazvala je i tačka o pokretanju Inicijative za sprovođenje statusne promene pripajanja. To znači da će Gradske tržnice, Zelenilo, Parking servis, Gradska groblja i JP Urbanizam biti pripojeni Čistoći. Grad Kragujevac, kao osnivač javnih i javno komunalnih preduzeća, pokrenuo je tu inicijativu u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima i Zakonom o privrednim društvima, kako bi se izbeglo preklapanje funkcija i smanjili troškovi. Cilj je da se napravi sistem koji je optimalan, upotrebljiv i na usluzi građana, a jeftin koliko je to moguće. Ovim programom, prema rečima gradonačelnika Nikolića, predviđeno je da se Čistoći pripoji pet preduzeća čime dobijamo sistem koji će imati finansijsku snagu kakvu ima grad Kragujevac sa svojim budžetom, sreman da odgovori na svaki izazov u komunalnoj infrastukturi.

Odbornici su dali saglasnost na finansijske planove i programe rada svih ustanova kulture, Gradske turističke organizacije, Gradske agencije za saobraćaj i Centra za socijalni rad.

Na današnjoj sednici konstatovan je i prestanak funkcije člana Gradskog veća za finansije i imovinu Igoru Mitroviću, zbog podnete ostavke, koji će ostati na dužnosti i vršiti tekuće poslove do izbora novog člana Gradskog veća.

Odbornici su prihvatili i predlog odluke za promenu Poslovnika Skupštine grada. U obrazloženju inicijative Odborničke grupe Srpske napredne stranke navedeno je da je Poslovnik donet 2014. godine, do danas nije menjan, a uočen je niz nedostataka u njegovoj primeni u delu povrede Poslovnika, Anketnog odbora, dostavljanja materijala za sednice Skupštine grada, kao i javnosti rada gradskog parlamenta.

Miroslav Petrašinović predsednik Skupštne grada zahvalio se svim strankama, koalicijama i samostalnim odbornicima što su uzeli aktivno učešće i dostavili svoje predloge za članove komisije koja će raditi na izradi nacrta novog dokumenta, kako bi rad Skupštine bio efikasniji, kvalitetniji i zasnovan na zakonu i zajedničkim odlukama.

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu