Profesor doktor RADMILO JANKOVIĆ ZA PORTAL IKRAGUJEVAC: „ Trenutnu situaciju opisujem kao komplikovanu, zahtevnu, ne baš kao tešku - iKragujevac


Vesti
Zamenik direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Niš i svetski priznat naučnik i stručnjak specijalista anestezije i reanimatlogije prof. dr Radmilo J. Janković za čitaoce portala Ikragujevac o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, dvogodišnjem iskustvu u borbi sa pandemijom, prvoj liniji fronta i problemu sa vakcinacijom u Srbiji.


Kako ocenjujete sadašnju epidemiološku situaciju u Srbiji?
„ Epidemiolozi koriste svoju uobičajenu terminologiju kako bi opisali ozbiljnu situaciju sa pandemijom , ja po struci nisam nisam epidimolog, a trenutnu situaciju opisujem kao komplikovanu, zahtevnu, ne baš kao tešku, katastrofalnu, jer nemamo ogroman pritisak na kovid bolnice, hospitalizaciju teških bolesnika i smrtnih ishoda koji bi teoretski mogao da se očekuje s obzirom na svakodnevne brojeve zaraženih “.

Koliko dugo ste već na prvoj liniji fronta?
„ Uskoro , 11. marta , biće dve godine od primanja prvog pacijenta u Klinički centar Niš, sada UKC Niš. Sećam se 21. marta , u avetinjskoj praznoj zgradi stare hirurgije bilo je pripremljeno 6 jedinica intezivne nege, a tog popodneva anesteziolozi su ušli u crvenu zonu. Te noći primljeno je 5, narednih dana preko 100, vodio sam herojsku bolnicu koja je zbrinula preko 16 000 bolesnika, , uz to vršio superviziju u Kovid bolnici u Kruševcu, sastavljao izveštaje, preuzeo na sebe ulogu izveštača za skoro sve televizije u Srbiji. Rad u crvenoj zoni nije bio rad samo sa kovidom , ogromna odgovornost, velika medijska izloženost , trudio sam se da svojim autoritetom samanjim neizvesnost onih čiji su najdraži bili na mehaničkoj ventilaciji , suzbijem strah, frustracije “.

Smatrate li da je zaraženih mnogo više, nego što zvanične brojke svedoče?
„ Mislim da sam krajem decembra to istakao na jednoj televiziji. Trenutne brojke, koje su zapanjujuće , nisu realne, niko ne sakriva, priroda omikrona se vezao za mlađe pacijente koji nisu previše ozbiljni, ne vole da se testiraju, kapacitet testiranja je na gornjem nivou, dnevno preko 40 000 testiranih, preko 55 posto testiranih je zaraženo, , svaki drugi , koji se testira , bude pozitivan, mnogo veći broj zaraženih , to je „ potcenjivanje broja “, iza broja novootkivenih 2 2,5 procenata bio je tokom januara, mislim da se zarazilo blizu 1milion ljudi. Omikron je mnogo zarazniji od delta sloja, promenio je prirodu kovida, delta soj se uglavnom, u teškim slučajevima, vezivao za pluća, posebno su bili u teškoj situaciji nevakinisani sa pridruženim bolestima, koji su od veštečke ventilacije brzo zavrašavali smrtnim ishodom. Omikron se vezuje za promene u gornjem traktu, curenje iz nosa, kašalj, prehladu, kijavica, bolova u sinusima, grlu, kod nevakcinisanih i starijih zapušen nos, kašalj, doovdi do upala pluća, malaksalost , bol u mišićima, odbojnost prema hranu i česte dijareje...“

Koliko je odgovorno unapred govoriti da nas vrnunac pandemije očekuje sredinom februara, može li to sada da se zna?
„ Odgovorne prognoze su lako proverljive i dostupne u medicinskim izveštajima. U mom slučaju , doslednost se ističe u tome da nikada, u protekle dve godine , nisam davao prognoze bez utemeljenja. Pik ovog talasa biće sredinom februara , brojevi će biti visoki, ali trajanje platoa jako kraće, a spuštanje epidemiološke krivulje brzo. Imaćemo prilično mirno proleće i leto, najzad ćemo se vratiti normalnom životu. Na ruku idu i vremske prilike, proleće i leto kada će većina ljudi biti izvan zatvorenog prostora.Međutim,, važno je šta će se dežavati na južnoj hemisferi, kod kojih će tada biti zima. To su zemlje u kojima se ne poštuju epidemijske mere, naročito u Indiji i Pakistanu, velika koncentracija ljudi, naseljeno, neodgovorno, nevakcinisano, novi soj vrlo brzo može tamo sa de stvori-

Poznato je da Vas svi uvažavaju : obični ljudi, struka, novinari, kako ste uspeli da o teškim stvarima govorite razumljivim jezikom?
„ Mislim da malo preterujete, na društvenim mrežama imao sam različite napade, ljudi koji milse da koorna n epostoji i da nema virusa, da je politički stvoren, raduje me što oni čine manjinu.Uvek je najteže kada sa stanovišta srtuke prenosite poruku običnom narodu, treba astvoriti atmosferu da vam veruju i da date adekvatan savet, jezik jednostavan.Pojavljivao sam se često, ne svojom voljom, na televizijama sa nacionalnom frekvencijom , a moje procene su bile hrabre, otvorene, nije se stekao utisak da se stvari stavljaju „ pod tepih “.

Sam ste doživeli tragediije tokom pandemije, koliko jeteško kada ne možete pomoći najbližem?
„ Nažalost, nisam jedina osoba koja je ostala bez najbližih , to je teška situacija za svakoga, otac u mojoj jedinici intenzivne nege , nije uspeo da spase život, pokušao sam da izbegnem da ne lečim, prepustio sam ga svojim divnim kolegama, ali je već prvih dana bilo jasno da to ide ka tragičnim ishodu “.

Koliko sam odmakli sa vakcinacijom, s obzirom na to da smo među prvima u svetu imali sve validne vakcine na raspolaganju?
„ Naš pristup i obuhvat je jako skroman, stariji od 18 i uzrast od 12 do 16 godina, skroman procenat, 50 posto, daleko od namje od zapadnih država.Dobili smo sve vrste vakcina na raspolaganju, mogućnost da stanovništvo samo odaberu vakcinu, nismo postigli puno, prošla jesen nas je skupo košao, preko 80 posto ljudi smo izgubili zbog nevakcinacije. Slično je u ex Jugi i istočnoj Evropi, tokom istorije uvek smo se više rukovodili na osnovu emocije, nego racionalnim putem, spoj nepoverenja,,mentaliteta,straha doveo je do toga da veći broj ne spasimo od delta soja , skeptičan sam da ćemo postići veći obim vakcinacije “.

Postoje li u Vašem okruženju kolega koje ne poštuju zvanične epidemiološke mere?
„ Nažalost da, glasnom i jakom kampanjom , u nasšoj ustanovi 90 posto lekara i 85 posto medicinskih sestara vakcinisalo se.Ostali su glasni u nepriznavanju bolesti, postoje direktori pojedinih celina koji nisu vankinisani, ne drže se propisanih mera, iza njih su bogate karijere, ali koronu ne priznaju, doživljavaju kao zaveru političkih i ekonomskih mera. Lično sam doneo naredbu nije moguće niko ući bez parikularne maske, nema okupljanja više od dvoje, nema vizita sa većim brojem lekara. Ponosan sam da gotovo nemamo teških pacijenata koji su se zarazili u zelenoj zoni i zbog toga završili u kovid centru “.

Mislite li da su škole sigurno mesto, da je bitno ne održavati nastavu na daljinu?
„ Kontraverzno pitanje, proces učenja i edukacije, posebno u prethodne dve godine, nisu baš na zavidam nivou. Žalosno je što većina fakulteta nastavu drži na daljinu, bez obaveznog praktičnog dela.Zbog kovida, studenti medicine nisu u mogućnosti da praktično upoznaju rad klinika.Ne poznajem metodologiju Tima za škole, ali sam mišljenja da je, nakon zimskog raspusta,moglo da se sačeka, ali đaci su , van škole, po klubovima, kladionicama, pitanje je koliko si sugurni u tim prostorima“.

Imate li podršku porodice, pošto Vas, zasigurno, retko viđaju?
„ Na samom početku pandemije nisam dolazio kući 40 dana, spavao sam i danonoćno bio sa svojim timom na klinici. Sinovi su mi podrška, vankcinisani na sopstvenu odgoovrnost, volim da provodim vreme sa njima, u pubertetu su, imamo nekih lepih svojih pet minuta: ja, mlađi sin Jovan i stariji Pavle, sviramo, pričamo, govorimo, stariji se priprema za upis na fakultet“.

Čime spunjavate malo slobodnog vremena?
„ Uglavnom sam kod kuće, ne sećam se da sam društvom izašao u proovd. Imma potrebu da se osamim, sa svojim mislima, otkačim bas ,pa e muzika prošlosti podigne. Tek prošlog leta sam iskoristio sam prve dane godišnjeg odmora iz 2020. i bio volonter preko Hilandarskog lekarskog društva”.

Kakva je Vaša saradnja sa kolegama iz kragujevačkog KC ?
„ Saradnja je višegodišnja, traj ei vie nego uspešno od 2008.godine sa prof dr Jasnom Jevđić, prof dr Tanjom Vulović, Pred koornu, proveo sam dva 2 divna dana pokazujući specifične tehnike anestezije, tokom pandemije zajedničko pisanje udžbenika, u izuzetnom sećanju ostalo mi je veče u hotelu Šumadija, izuzetnu saradnju uspostavio sam sa dr Predragom Sazdanovićem uglavnom, i danas se nastavilo, u jako dobrim poslovnim i ličnim odnosima sam sa doktorom Slobodanom Milisavljevićem, moj afinitet je grudna hirurgija i anestezija, tako da smo saradnju ostavili za bolja vremena “.

Šta biste nam poručili kada je pandemija u pitanju, vidi li se izlaz?
„ Pandemija nam je pokazala da ljudska civilizacija nije svemoćna, da jedni prema drugima i prema prirodi nismo imali saosećanje. Suočili smo se sa zabludama ukorenjenim u nama, to je onaj ružni aspekt, ali uz empatiju, uzajmnu solidarnost i slogu, nadam se da će kovid biti prirodni tok, da se širi jako patogen i jako virulentan soj koji će praktično uništiti Zemljinu kuglu, nije moguća ”

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu