Kazna rada u javnom interesu – korisna, dobra i nedovoljno zastupljena - iKragujevac


Vesti

Okrugli sto na temu „Promocija, razvoj i primena vanzavodskih/alternativnih krivičnih sankcija i mera u Srbiji“ u organizaciji Odbora za ljudska prava iz Valjeva, uz učešće predstavnika lokalne samouprave, udruženja „Posle kiše“ iz Kragujevca, Centra za razvoj usluga socijalne zaštite „Kneginja LJubica“ i JKP „Šumadija“, održan je danas u zgradi Grada. Ovom prilikom predstavljeni su rezultati najnovijeg istraživanja i publikacije na temu primene vanzavodskih/alternativnih krivičnih sankcija i mera, sa posebnim akcentom na kaznu rada u javnom interesu.

Odbor za ljudska prava u Valjevu dugi niz godina radi istraživanja i projekte iz oblasti alternativnih sankcija, a samo prethodne godine smo se posvetili kazni koja podrazumeva rad u javnom interesu jer smo uvideli da je to kazna koja je korisna, dobra, a nema je puno u primeni. Ni osnovni sudovi, ni prekršajni sudovi nisu preterano zainteresovani za izricanje ove kazne i pored njenih dobrobiti – kaže Aleksandra Spasojević, stručni saradnik Odbora za ljudska prava u Valjevu.

Kada govorimo o kazni rada u javnom interesu, njen procenat je vrlo nizak, negde oko 1% na godišnjem nivou, na kompletno presuđenom kriminalitetu.

Istraživanje je obuhvatilo šest gradova: Kragujevac, Kraljevo, Čačak, Užice, Valjevo i Šabac. Cilj je bio stvaranje multisektorskue saradnje kao i poboljšanje komunikacije između sektora koji se bave kaznom rada u javnom interesu. Namera je bila i da se ova vrstu kazne promoviše jer ima prednosti i za osuđena lica koja je izvršavaju, i za državu u celini, i za javna preduzeća gde se ona izvršava.

Kazna rada u javnom interesu je vrlo specifična kazna. Za nju je potrebna saglasnost osuđenog lica, kada je u pitanju krivični postupak,. Kada je u pitanju prekršajni postupak, saglasnost, po važećem zakonu, nije neophodna. Ona je specifična po svom načinu izvršenja i obično je smatramo najboljom vrstom alternativnog sankcionisanja jer se izvršava u zajednici. Dakle, osuđeno lice ostaje u svojoj sredini u kojoj živi, ostaje u svojoj porodici, na svom radnom mestu, a svoje slobodno vreme koristi za obavljanje tih aktivnosti u onom preduzeću u kome obavlja kaznu – objašnjava Aleksandra Spasojević.

Gordana Damnjanović, član Gradskog veća za zdravstvenu i socijalnu zaštitu pozdravila je učesnike okruglog stola i istakla da u Kragujevcu postoji udruženje „Posle kiše“ koje okuplja bivše osuđenike sa teritorije šumadijskog okruga, sa kojim lokalna samouprava uspešno sarađuje.

Želim da pohvalim i odličnu saradnju koja je uspostavljena između centara za socijalni rad i zatvorskih jedinica na teritoriji naše zemlje, koji pripremaju osuđenike za izlazak, mesec dana pred osluženje zatvorske kazne.Veoma je važno naglasiti i dobru saradnju između lokalne samouprave i Kancelarije za alternativne sankcije i nameru da joj i ubudućej pruža punu podršku u radu – kaže Gordana Damnjanović.

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu