Strani državljani su u poslednjih 10 godina usvojili 111 mališana iz Srbije, dok su u isto vreme domaći parovi zbrinuli skoro 1.300 devojčica i dečaka.
Nije slučajno što je petogodišnjeg dečaka iz Zrenjina, čiji je slučaj potresao javnost, zbrinula porodica iz Švedske. Upravo iz ove zemlje dolazi najviše parova koji u Srbiji traže način da postanu roditelji.Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja saopštilo je da će postupak ovog usvajanja biti nastavljen, jer je „na osnovu praćenja toka međusobnog prilagođavanja deteta i potencijalnih usvojitelja procenjeno da je konkretno usvojenje u njegovom najboljem interesu“.
– Interes deteta i poštovanje zakona je jedino čime se rukovode nadležne institucije i na to ne može imati uticaj pritisak javnosti – saopštilo je to ministarstvo. Oni su optužili hraniteljicu deteta da je opstruisala proces.
– U momentu započinjanja procesa usvojenja pokazala je da ne odobrava odluku organa starateljstva i svojim ponašanjem i postupcima opstruisala je započeti proces usvojenja, rukovodeći se sopstvenim uverenjem šta je detetov interes, uprkos ukazivanju i intervencijama svih stručnjaka koji su postupak vodili i kontrolisali.
Time je ona prekoračila granice svoje uloge i, uprkos ukazivanju da je, kao i svi akteri u postupku usvojenja, dužna da poštuje zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka, davala javnosti netačne informacije o konkretnom postupku i svojoj ulozi u njemu, ne vodeći računa o posledicama koje mogu da nastanu za dete i potencijalne usvojitelje u delikatnom procesu uzajamnog prilagođanja – navelo je to ministarstvo.
Sa druge strane, već je 5.000 ljudi potpisalo peticiju kojom žele da se spreči usvajanje.
Sve to, nažalost, nije doprinelo da hraniteljka Ljiljana Radulović ponovo vidi dečaka koga je odgajala od trećeg meseca života.
Po zvaničnim podacima, koji su nam dostavljeni iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku, od 2006. u Švedskoj je dom našlo 60-oro dece iz Srbije. Nije ni čudo, s obzirom da već 15 godina u našoj zemlji na usvajanjima radi najveća švedska agencija.
- Šveđani ovde imaju dobru logističku podršku u vidu stalnog predstavnika i sudskog tumača. To je prva od tri agencije koje postoje u Švedskoj, najveća je i najefikasnija - kažu u Ministarstvu.
Neznatno manji broj usvajanja u Srbiji imaju američki državljani. U poslednjih deset godina 51 dete sa novim roditeljima otišlo je u SAD, a tolika brojnost takođe se objašnjava radom agencije iz Amerike, koja je jedna od najorganizovanijih u toj državi. Koliko su Amerikanci zainteresovani za usvajanje u Srbiji pokazuje i to što je čak 10 tamošnjih agencija od ukupno 250 podnelo zahtev da se registruje u našoj zemlji.
Zvanično, decu u našoj zemlji mogu zbrinuti strani državljani samo ukoliko se za godinu dana njima ne nađu usvojitelji iz Srbije i ukoliko je nadležni ministar dao dozvolu za to. U praksi, na listi dece koja nađu dom van Srbije nalaze se oni koji imaju teže zdravstvene probleme, hendikepe i razvojno zaostajanje. To su osobine koje su, kako tvrde u Ministarstvu za rad i socijalnu politiku, često nepoželjne za domaće usvojitelje.