Naš najveći uvoznik u prošloj godini bila je Nemačka .
Jedan od najisplativijih biznisa budućnosti je uzgoj pečuraka, od čijeg je izvoza Srbija prošle godine zaradila 19 miliona dolara. Pritom je izvoz svežih gljiva iznosio 12,5 miliona, a suvih nešto više od 6 miliona dolara. Najviše novca — 6,1 milion dolara prihodovano je od sveže lisičarke, a zatim od šampinjona — 4,9 miliona. Najveći kupci srpskih lisičarki su Nemačka, Austrija i Švajcarska, dok je u Rusiju otišao skoro celokupan izvoz šampinjona, koji je vredeo 4,9 miliona dolara. U Makedoniju su plasirani šampinjoni u vrednosti od svega 1.000 dolara. Branislav Uzelac is Asocijacije gljivara kaže da u Srbiji ne postoji prostor za povećanje izvoza šumskih pečuraka. Sada smo na prirodnoj granici izvoza šumskih pečurki i nemoguće ih je više ubrati. U šampinjonima je budućnost i šansa za zaradu, ističe on i dodaje:
„Bukovača može da se gaji na bilo kom lingoceluloznom, materijalu, piljevini, slami, drvenim opiljcima, iverju, na krpama, na papiru. To je isplativ biznis, ali mora da se uloži dosta novca. Odgajalište ne sme da bude manje od 200 kvadrata da bi bilo isplativo, a za njegovo podizanje potrebno je uložiti najmanje 10.000 evra.”