Zvuči neverovatno da od otpada može da nastane lek. Upravo na tome rade naučnici iz Beograda i Kragujevca.
Cilj je da proizvodnju medikamenata učine ekonomičnijom i naprave pet lekova za infektivne bolesti i tumorska oboljenja.
Sve počinje na deponiji.
U okviru projekta „BioECOLogics“, koji finansira republički Fond za nauku, istraživači iz Beograda uzimaju uzorke, obrađuju ih i koriste kao hranu za bakterije.
One prave biomolekule, ključne u prozvodnji lekova.
„Biomolekuli koji nastaju iz mikoorganizama, odnosno iz bakterija, procesima fermentacije dolaze u Kragujevac gde mi vršimo njhovu modifikaciju“, rekla je doc. dr Violeta Marković sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Kragujevcu.
„Cilj jeste da uvedemo jon metala u te biomolekule i da na taj način poboljšamo njihovu aktivnost, bilo antimikrobnu ili antitumorsku“, dodala je sa istog fakulteta, prof. dr Biljana Glišić.
Potom se biomolekuli vraćaju u Beograd, gde bi u naredne dve godine trebalo da nastane pet jedinjenja za buduće lekove.
„To znači da su to antibiotici, tri antibiotika i dva jedinjena koja mogu da se primenjuju za lečenje različitih tumora“, objasnila je dr Jasmina Nikodinović Runić sa Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo u Beogradu.
Važnost projekta je i u uštedi.
Samo gram biomolekula, od kog se proizvode lekovi, košta 15.000 evra.
Cena novog, dobijenog iz otpada, može biti i do 10 puta niža.
„Pored toga, mi ćemo se truditi da razvijemo procedure koje će voditi ka smanjenju stvaranja otpadnog materijala i na taj način takođe uticati na očuvanje životne sredine“, dodala je dr Marković.
Put od deponije do apoteke je dug.
Te lekove, kad budu napravljeni, očekuju pretklinička i klinička ispitivanja.
Ukoliko zadovolje sve uslove i misija naučnika biće ispunjena.