Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, danas u Njujorku, na dnevnom redu će biti debata i glasanje država članica o usvajanju Rezolucije o Srebrenici, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid počinjen nad Bošnjacima na tom području tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji.
Donošenju rezolucije, čija je najava izazvala nove političke podele u regionu, oštro se protive Srbija i Rusija smatrajući da je usmerena protiv srpskog naroda.
I građani Kragujevca, koje smo pitali za mišljenje, smatraju da se na ovaj način nanosi nepravda srpskom narodu.
Rezolucijom o Srebrenici ubistva više od 8.000 građana bošnjačke nacionalnosti, tokom ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini 1995. godine, biće definisana kao genocid.
Srbija i Republika Srpska smatraju da ovaj dokument ima antisrpski karakter i da će Srbima prišiti etiketu genocidnog naroda.
Pitali smo građane Kragujevca šta misle o rezoluciji.
Stručnjaci kažu da ovo pitanje treba da se prebaci sa političkog na pravni teren. U tom pravcu Republika Srpska, kao potpisnik Dejtonskog sporazuma, već je napravila prvi korak donošenjem pravnog akta. U tome je učestvovao profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu, Dragan Dakić, kao savetnik predsednika Narodne skupštine Republike Srpske za međunarodna pitanja.
Zbog protivljenja Srbije i Rusije Rezolucija o Srebrenici neće biti donesena putem konsenzusa na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Za usvajanje dokumenta biće potrebna većina glasova odnosno 97 od 193 države članice.