Sudbina spomenika Kralja Aleksandra I Karađorđevića u Kragujevcu i dalje je nepoznanica, iako je od njegovog nestanka prošlo više od osam decenija. Monument koji je nekada krasio prostor ispred upravne zgrade „Zastave“ uklonjen je nakon Drugog svetskog rata, a do danas nije pouzdano utvrđeno gde je završio.
Impozantna skulptura, visoka šest metara i teška oko dve tone, izlivena je u tadašnjem Vojno-tehničkom zavodu. Autor dela bio je Dragomir Arambašić, a spomenik je izrađen od bronze dobijene topljenjem rashodovanih topova iz Prvog svetskog rata. Svečano je otkriven na Vidovdan 1936. godine, uz poruku „Čuvajte Jugoslaviju“, i ubrzo je postao jedan od prepoznatljivih simbola grada.
Kako objašnjava kustoskinja Muzeja „Stara livnica“, kralj je na spomeniku prikazan u generalskoj uniformi, sa sabljom u levoj ruci kao simbolom moći i državnog jedinstva, dok je desnom rukom ukazivao na tlo Šumadije, mesto nastanka srpske i jugoslovenske države.
Istoričari podsećaju da je Kralj Aleksandar I Karađorđević ostao upamćen kao vladar koji je predvodio zemlju kroz ratove i učestvovao u stvaranju međunarodnih saveza poput Male antante. Njegova vladavina okončana je atentatom u Marsej 1934. godine.
Spomenik u Kragujevcu uklonjen je dvanaest godina kasnije, odlukom tadašnjih vlasti. Prema dostupnim svedočenjima, konstrukcija je sajlama odvučena u krug fabrike „Zastava“, nakon čega joj se gubi svaki trag.
Postoji više verzija o njegovoj sudbini. Prema jednoj, spomenik je zakopan u blizini livnice, dok druga tvrdi da je isečen i istopljen u pećima, čime bi bio trajno uništen.
Pre oko petnaest godina, Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac pokrenuo je inicijativu da se ova misterija rasvetli. Tokom istraživanja detektorima metala registrovana je velika masa ispod zemlje u kompleksu nekadašnjeg zavoda, za koju se pretpostavlja da bi mogla biti deo spomenika.
Prema rečima stručnjaka, moguće je da se ispod površine nalaze fragmenti, poput glave ili torza skulpture, na prostoru gde se danas nalazi bista Radomir Putnik. Ipak, konačan odgovor mogla bi da pruže jedino detaljna arheološka istraživanja.
Dalja istraživanja za sada otežava nedostatak finansijskih sredstava, ali nadležni izražavaju nadu da će u budućnosti biti razjašnjena sudbina jednog od nekadašnjih simbola grada.
Na mestu gde se spomenik nekada nalazio, od 1977. godine stoji skulptura „Livac“ sa natpisom „Samouprava“, delo vajara Oto Logo. Novi, znatno manji spomenik kralju Aleksandru podignut je 1999. godine u blizini Sokolane, kao podsećanje na vladara čije delo i danas izaziva interesovanje javnosti.

