U organizaciji Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Kragujevcu je, nakon Beograda i Novog Sada, održana Javna rasprava o Nacrtu zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji će sutra biti predstavljen u Nišu a 3. jula u Novom Pazaru.
Rok za prijem predloga, mišljenja i sugestija o Nacrtu zakona je 5. jul, a u resornom Ministarstvu očekuju da će zakon ući u skupštinsku proceduru krajem ove godine.
Materija koju bi trebalo da reguliše Zakon o rodnoj ravnopravnosti od izuzetne je važnosti za Republiku Srbiju, istakla je dr Stana Božović državna sekretarka u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i dodala da to podrazumeva preuzimanje brige u preventivi i suzbijanju svake vrste diskriminacije i ostvarivanja ravnopravnosti i jednakosti, kao i zaštite ljudskih prava. Na posvećenost ovim ciljevima obavezuje nas Ustav Republike Srbije kao i različite međunarodne konvencije iz sfere zaštite ljudskih prava kojima smo kao država pristupili.
U ime grada Kragujevca, učesnike javne rasprave pozdravio je Miroslav Petrašinović predsednik Skupštine grada. Govoreći o značaju zakona o rodnoj ravnopravnosti i posvećenosti grada Kragujevca tim ciljevima, Petrašinović je rekao da će upravo sutra na sednici Skupštine grada biti usvojena odluka o rodnoj ravnopravnosti.
Kragujevac je, rekao je Petrašinović, lider u Šumadiji po zastupljenosti žena u lokalnom parlamentu i očekujem da će nakon sledećih izbora ta slika biti mnogo bolja. Danas u gradskom parlamentu od ukupno 87 odbornika, 40 posto su žene. Krajem prošle godine formirana je i Ženska odbornička mreža. Sekretar Skupštine grada i zamenik sekretara takođe su žene. Od 13 načelnika gradskih uprava, osam su pripadnice ženskog pola i vode najvažnije resore. Poslednjih godina tendencija je da se na svim važnim državnim i lokalnim funkcijama nalaze žene i to je dobro, a mi ćemo kao lokalna samouprava nastaviti da ih podstičemo i ohrabrujemo, kazao je Petrašinović.
U procesu donošenja takvih strateških dokumenta važno je da se čuje i glas marginalizovanih i diskriminisanih žena, višestruko opterećenih problemima nezaposlenosti, samohranih majki, žrtava porodičnog nasilja, žena na ruralnom području. Iz praktičnog iskustva znamo ko su marginalizovane grupe koje očekuju podršku lokalne zajednice – istakla je Gordana Damnjanović član Gradskog veća za zdravstvenu i socijalnu zaštitu i predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost. Strateška dokumenta i akcioni planovi zahtevaju ne samo monitoring, evaluaciju, jasno zacrtane i merljive ciljeve, nego i odgovornost za njihovo sprovođenje.