Najveći uzrok šumskih požara je ljudska nepažnja, paljenje strnjišta, korova, neplansko krčenje šuma, koje dovode i do tragičnih posledica, jer neodgovorni pojedinci ugrožavaju i ljudske živote. Podsećamo, pre dve nedelje poginuo je mladić u lančanom udesu koji je izazvan dimom, usled paljenja strnjišta tik uz auto-put.
U vatrenoj stihiji koja zahvati šumu zbog neodgvornosti pojedinaca, neretko, uz materijalnu štetu stradaju i ljudi.
Da bi se oformila jedna šuma, ona mora da prođe kroz niz faza. To su kompletne mere nege i zaštite, od okopavanja, preko suzbijanja izbojaka, pa posle do čišćenja u mladim tim sastojinama koje su napravljene, to su kulture do dvadeset godina. Posle su to prorede. Sve u svemu to je period koji traje jako dugo i koji je jako skup", ističe Dušan Jevđović iz preduzeća "Srbijašume" Užice.
U poslednjoj deceniji na teritoriji Srbije u požarima je uništeno ili oštećeno oko 20.000 hektara šuma.
Sanaciju šteta "Srbijašume" pokušavaju da reše pošumljavanjem oko tri miliona sadnica svake godine, koje se proizvode u semenskim centrima tog javnog preduzeća.
"To često nije proces proizvodnje, kada pričamo o sadnicama, koji traje jednu godinu, nekada je potrebno dve, tri, više, čak četiri, pet godina. Zavisi ako se radi o sadnicama smrče, recimo. Prema tome, to je jedan skup proces dok sama sadnica ne ode samo na teren".", navodi Predrag Tasić iz semenskog centra preduzeća "Srbijašume" u Požegi.
A dovoljna je samo jedna mala nekontrolisana vatra, koja će u trenu progutati šume koje obezbeđuju kiseonik, a korenov sistem stvara izvore koji život znače.
Da bi se obnovile šume, koje su u prethodnih deset godina izgorele, potrebno je da prođe više od pola veka. Uz edukaciju, neophodno je pooštriti kaznenu politiku. Očigledno je da su kazne koje se kreću u rasponu od deset do pedeset hiljada dinara nedelotvorne za nesavesne pojedince.
Smrtni slučajevi u saobraćajkama izazvanim dimom sa njiva na putevima, ljudi spaljeni na svojim parcelama, izgorele komšijske njive, urnisan specijalni rezervat prirode - sve to i dalje nije mnogima u Srbiji dovoljan razlog da prestanu da pale ostatke od žetve.
Izvor: RTS