Srpska pravoslavna crkva slavi Badnji dan, kojim počinje božićno praznovanje. Slavi se dan uoči Božića i ujedno je poslednji i najstroži dan Božićnog posta.
Badnji dan je poslednji dan posta, dan kada se obavezno priprema posna večera, a prati ga i druga simbolika kod Srba, seča badnjaka, unošenje slame, bacanje oraha, pijukanje dece koju predvodi domaćica i obilaženje u krug prostorije u kojoj se postavlja posne večere.
Na Badnji dan se služi liturgija svetog Vasilja Velikog.
Na Badnji dan pravoslavci odlaze u šumu po hrastovo drvo – badnjak koje se uveče pali na kućnom ognjištu, kao simbol svetlosti i toplote koja greje i zbližava ukućane.
Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana pre 7. januara, Božićnim postom, koji predstavlja pročišćenje duha i tela.
Božić je praznik cele porodice i zato se očekuje da ona tokom prazničnih dana bude na okupu, a prati ga veliki spisak narodnih običaja, poput lomljenja pogače.
Srbi Božić obeležavaju od pamtiveka, a badnjakom, odnosno božićnim drvetom, u kuću se unose sreća, zdravlje i napredak.
Već u ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija, objavljuje se odlazak u šumu po badnjak. Badnjak seku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, pre izlaska sunca.
Pre sečenja drvetu se nazove “Dobro jutro”, čestita mu se praznik i moli da donese zdravlje i sreću porodici. Zatim se drvo posipa žitom, a u nekim krajevima mu se daruje kolač posebno umešen za tu priliku. Drvo se ne sme dodirnuti golim rukama, pa čovek koji ga seče navlači rukavice.
Veruje se da prvi iver ima magičnu moć, zbog čega se prilikom seče pazi da on prilikom seče ne padne na zemlju.
Uz drvo, obavezno je i unošenje žita i slame u kuću jer se, navodno, na taj način prinosi žrtva duhu Hrista koji je i rođen na slami.
U narodu se, inače, veruje će godina biti rodna ako je na Badnji dan oblačno. Takođe, na Badnji dan ništa se ne pozajmljuje iz kuće. Sa druge strane, ako je nešto ranije i pozajmljeno, to treba tražiti nazad, jer ništa iz kuće za Božić ne valja da bude van nje. Na Badnji dan uveče se stoka posipa solju, žitom i projom da se sačuva od čini. Veruje se i da će zima biti jaka i sa dosta snega ako se na Badnji dan nakupi dosta pepela na badnjaku. A, ako varnice iz badnjaka iskaču same iako niko ne džara po vatri, veruje se da će biti dosta meda.