Za veliki doprinos uspešnoj realizaciji programa „Zajedno za zajednicu“ i animiranju lokalnih poslodavaca da angažuju osobe iz marginalizovanih grupa, grad Kragujevac je pored Subotice, Kruševca, Pirota, Vranja i opštine Aleksinac dobitnik priznanja. Priznanja je na završnoj konferenciji projekta „Poboljšanje uslova života Roma i Romkinja i drugih marginalizovanih grupa u vreme pandemije KOVID-19“ održanoj u Palati Srbije, u prisustvu ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darije Kisić Tepavčić i šefa Odseka za razvojnu saradnju Ambasade Nemačke, Kristijana Šilinga, uručila Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a. U ime grada Kragujevca priznanje je uručeno dr Gordani Damnjanović, članici Gradskog veća za zdravstvo i socijalnu zaštitu.
Fokus projekta „Poboljšanje uslova života Roma i Romkinja i drugih marginalizovanih grupa u vreme pandemije KOVID-19“ bio je na romskoj populaciji kao naročito ugroženoj kategoriji. U Srbiji živi oko 150 hiljada Roma i Romkinja i prevashodno su angažovani ”na crno”, a nešto manje od 30 hiljada se nalazi na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje.
Jedna od ključnih komponenti projekta bio je program „Zajedno za zajednicu“, osmišljen po uzoru na nemački model javnih radova. Put do privremenog radnog angažovanja našlo je 240 Roma, Romkinja i osoba iz drugih ranjivih kategorija u šest lokalnih samouprava.
Partneri na projektu su u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ realizovali i zdravstvene radionice u 54 podstandardna romska naselja širom zemlje, gde su građanima ukazali na važnost prevencije, vakcinacije i zaštite od virusa KOVID-19. Takođe, zajedno sa Sektorom za vanredne situacije MUP-a Srbije osmišljene su i preporuke za bolju zastupljenost i integrisanje marginalizovanih grupa u sistem zaštite i spasavanja.
Projekat „Poboljšanje uslova života Roma i Romkinja i drugih marginalizovanih grupa u vreme pandemije KOVID-19“ je deo programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“ koji GIZ sprovodi u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
Romi i Romkinje, osobe sa invaliditetom, žene žrtve nasilja, samohrane majke, dugoročno nezaposleni i osobe iz drugih ranjivih grupa imali bi veće šanse za sigurno i legalno zaposlenje, ukoliko bi zadržali socijalnu pomoć. Gubitak tog prava u slučaju pronalaženja posla jedan je od ključnih razloga zašto ne žele da budu prijavljeni i sebe izlažu angažovanju bez ikakve zaštite, zaključeno je na završnoj konferenciji. Učesnici konferencije su se složili da je neophodna izmena Zakona o zapošljavanju i osiguranju u slučaju nezaposlenosti u cilju otklanjanja ove prepreke. Predloženo je i da se razmotri mogućnost da pripadnike ranjivih grupa kroz mere aktivne politike zapošljavanja može da angažuje civilni sektor, kao i da se obezbede veća sredstva za njihovo angažovanje tako što bi programi međunarodnih donatora dobili iste pogodnosti kao i programi finansirani iz budžeta.