Službena rezidencija i glavno radno mesto predsednika SAD u Vašingtonu - Bela kuća, sagrađena je od belog, mermernog kamena koji se vadio iz utrobe planine Venčac kod Aranđelovca, koji je baš za tu namenu posebno vađen i transportovan u glavni grad Amerike.
Kamen temeljac Bele kuće postavljen je 13. oktobra 1792. tokom mirne ceremonije. Od tada, dom predsednika SAD preživeo je napad, dva požara i pokušaj da se izgradi rivalska Bela kuća.
Obnova rezidencije, ponovo pod rukovodstvom Džejmsa Hobena, započeta je 1819. godine. Svoj današnji izgled bela kuća dobila je konačno 1934. kada je Frenklin Ruzvelt preneo takozvanu Ovalnu kancelariju, radnu sobu predsednika SAD, na zapadnu stranu. Svoj naziv ,,Bela kuća'' rezidencija je dobila 1901, po ideji Teodora Ruzvelta, zbog njene bele fasade.
Bela kuća ima 132 sobe, 35 kupatila, 412 vrata, 147 prozora, 8 stepenica, 3 lifta, 1 bazen za plivanje, igralište za tenis i bioskop.