Proizvodnja mleka smanjena je zbog manjeg stočnog fonda i manjeg otkupa.
Zbog suše, hrana za krave je lošijeg kvaliteta, a potrošnja je u julu bila neobično velika, tvrde u Udruženju za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije i dodaju da je posle deset godina smanjivanja broj krava sada na minimumu.
U Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi u Kragujevcu navoda da nije reč o drastičnom smanjenju, već o preorijentaciji i podsećaju da država daje subvencije za stočarstvo.
Predstavnici grada kažu da je teško baviti se stočarstvom i da pomažu koliko mogu.
Prema podacima Privredne komore Srbije, proizvodnja mleka u julu bila je za 10 procenata manja u odnosu na isti period prošle godine.
Otkup mleka je manji, jer je manje grla. U Srbiji je za oko 50 hiljada muznih krava manje, nego što je to bilo pre deset godina
. Stručnjaci kažu da ako krava daje godišnje četiri do detiri i po hiljada litara, to je 220 miliona litara mleka godišnje manje, ili 600 hiljada litara dnevno manje proizvodnje.
U Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj služnbi u Kragujevcu tvrde da su se stočari preorijentisali.
Rešenje su, kažu nadležni, sistemske i dugoročne mere. U stočarstvu, mlečno govedarstvo ima najsporiji obrt kapitala, potšto se do prvog litra mleka čeka dve godine, a u međuvremenu se konstantno ulaže u grlo. Grad pomaže koliko može.
Stočarskoj proizvodnji, kroz subvencije, država daje 25 hiljada dinara za svako umatičeno grlo, dok se poslednjih nekoliko godina, svakome ko ima bar dva neumatičena grla daje 20 hiljada dinara, što je dobra mera. Tako država, pokušava da, kroz subvencije, održi stočni fond.
Na kraju, i mlekare, pošto imaju obavezu da isporuče određenu količinu pasterizovanog i UHT mleka, da bi ispoštovale propise, preorijentišu proizvodnju i prave manje sireva i drugih mlečnih prerađevina.