Reformator srpskog jezika i pisma Vuk Stefanović Karadžić zauzima važno mesto u srpskoj kulturi
12
Pon, Maj

Vesti
Reformator srpskog jezika i pisma Vuk Stefanović Karadžić preminuo je pre 160 godina u Beču.

Karadžić zauzima važno mesto u srpskoj kulturi, ali i na univerzitetima širom sveta, među kojima je i Pitsburg gde se skoro ceo vek u Katedrali učenja neguje sećanje na njegov književni i naučni rad.

Nemerljiv je Vukov doprinos tome što su srpske narodne pesme, kultura i istorija postali dostupni i poznati širom Evrope.

Stekao je ugled među intelektualcima Evrope, čak i kod umova kakvi su bili Gete i Ranke, a univerzitet u Jeni proglasio ga je počasnim doktorom.

Nešto više od tri decenije posmrtni ostaci Vuka Stefanovića Karadžića počivali su u Beču, da bi ih 12. oktobra 1897. u okviru velike nacionalne manifestacije preneli u Beograd i sahranjeni su u porti Saborne crkve, uz Dositeja Obradovića.

U februaru, pre 210 godina objavio je prvu zbirku sakupljenih pesama pod nazivom „Mala prostonarodnja slaveno-serbska pesmarica“.

Iste 1814. godine štampana je i prva verzija njegove gramatike „Pismenica serbskoga jezika po govoru prostoga naroda“.

Zahvaljujući Vukovim reformama, u srpski jezik je uveden fonetski pravopis jednostavno rečeno – utemeljio je pravopis po principu jedno slovo – jedan glas, a slavenoserbski, u ono vreme jezik obrazovanih, bio je potisnut.

Verovatno najpoznatije Vukovo pravilo je pravilo „piši kao što govoriš, čitaj kako je napisano“, poput onog koje je Sava Mrkalj napisao nešto ranije u svojoj knjizi „Od danas sav naš pravopis dolazi pod ovo načelo: ‘Piši kao što govoriš'“.

Zagovarao je vraćanje književnosti narodnom jeziku, odnosno vraćanje narodu.

Autor je više značajnih dela srpske književnosti i istorije: „Život i običaji naroda srpskog“, „Imena sela u Srbiji izvan pašaluka beogradskog“, „Žitije Hajduk Veljka Petrovića“, „Miloš Obrenović-knez Srbije ili građa za srpsku istoriju našeg vremena“, „Srpske narodne pjesme“ i „Srpske narodne poslovice“.

Veliki istraživački rad svrstava ga u začetnike etnografije i etnologije u Srbiji.

Njegovo delo sabrano je, u modernim izdanjima, u čak 39 tomova.

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu