Kultura
09
Pet, Maj

Danas je praznik posvećen Svetom Spiridonu "Čudotvorcu", hrišćanskom svetitelju iz 3. veka za koga se vezuje veliki broj legendi i narodnih običaja.

Sveti Spiridon je rođen na Kipru 270. godine. Živeo je u vreme cara Konstantina Velikog, životom običnog seljaka. Tek nakon smrti žene, rešio je da se posveti Bogu, a istim putem je krenula i njegova ćerka.

Sveti Spiridon je rođen na Kipru 270. godine. Živeo je u vreme cara Konstantina Velikog, životom običnog seljaka. Tek nakon smrti žene, rešio je da se posveti Bogu, a istim putem je krenula i njegova ćerka.

Sveti Spiridon je postao episkom u mestu Trimitusu. Bio je omiljen među prostim svetom jer je, prema legendi, za svakoga imao lepu reč i savet, a svojim jasnim i jednostavnim ispovedanjem vere mnoge mnogobožce je preveo u hrišćanstvo. Umro je 348. godine, a njegove mošti se čuvaju na Krfu.

Srbi Svetog Spiridona slave kao krsnu slavu. Kako je reč o nepokretnom prazniku, njegov dan uvek pada u post, pa slavska trpeza treba danas treba da bude posna.

Zbog blagosti po kojoj je ovaj svetitelj upamćen, Svetog Spiridona proslavljaju deca i majke. Običaj je da oni danas što više vremena provedu zajedno u razgovoru i druženju, kako bi svetitelj video kolika je njihova ljubav i privrženost.

Takođe, bolesni veruju da mogu biti izlečeni ako današnji dan provedu u nekom manastiru.

Postoji predanje po kome Sveti Spiridon, s vremena na vreme, silazi na zemlju preobučen u prosjaka ili siromaha kako bi proverio kako ljudi žive i da li i dalje znaju da pokažu ljubav i brigu prema bližnjima. Zato se veruje da na današnji praznik nije dobro odbiti nekoga ko vam traži pomoć, pa ako na ulici sretnete prosjaka obavezno mu morate pomoći ili udeliti milostinju, jer na taj način poštujete i Svetog Spiridona.

Za ovog čudotvorca vezuje se mnoge neverovatne priče, a jedna od njih je da je od zmije napravio zlato i dao nekom siromahu da vrati dug.

Veruje se da je čak zaustavio tok reke, vaskrsao nekoliko mrtvaca, ali i iscelio cara Konstantina od teške bolesti.

Sveti Spiridon je, prema verovanjima, prodao jednom trgovcu 100 koza, a ovaj znajući da Spiridon nikad ne broji novac, isplati mu za 99 koza, a za jednu je prećutno pare zadržao. Kada je trgovac krenuo da potera koze, sve su pošle osim te jedne. Opirala se i nije htela da pođe s njim. Tada se Sveti Spiridon obratio čoveku koji je pokušao da ga prevari: “Životinja ova ne čini to uzalud. Da nisi zadržao cenu njenu?”. Postiđeni trgovac priznao je da nije dao novac, a onda je isplatio i tu kozu koja je odmah krenula za njim.

Sveti Spiridon je zaštitnik Krfa, a veruje se da je nekoliko puta spasao to ostrvo od bolesti i osvajača. Njegove mošti iznose se četiri puta godišnje na ulice i služi se litija. Prema predanju, mošti Svetog Spiridona spasile su Krf od kuge, gladi i napada osvajača.

Tako su 1716. godine Krfljani izneli mošti Svetog Spiridona na bedeme grada posle jednomesečne opsade Turaka. Molitvom svecu izazvali su buru koja je uplašila osvajača, nakon čega su Turci odustali od dalje opsade grada.

Promociju knjige "Propovedi na nedeljnim liturgijama 2008-2012" Episkopa šumadijskog g. Jovana održaće se u sredu, 26. decembra u Eparhijskom dvoru, a počinje u 18 sati.

U utorak 25. decembra otvara se izložba "Akvizicije 2017-2018" u 20 časova u Gradskoj galeriji "Mostovi Balkana" u Kragujevcu. Spomen-park „Kragujevački oktobar“ u svojim muzejskim zbirkama baštini pored originalnih istorijskih predmeta i umetnička dela u okviru svoje umetničke zbirke, čiji je jedan segmant pod-zbirka „Mostovi Balkana“.

Na poziv Romskom informativnog centra i gospođe Rozalije Ilić, 5. Novembra učenici prvog razreda boravka OŠ „Dragiša Luković Španac“ iz Kragujevca su rado prisustvovali radionici romskog jezika u Američkom kutku u Kragujevcu. Ovo iskustvo im je , kažu, nezaboravno i čudno, i ponovo bi došli da se druže drugarima romske nacionalnosti.

KRAGUJEVAC - Jedan od najstarijih manastira u Šumadiji je manastir Kamenac nastao pre 6 vekova u podnožju Gledićkih planina gružanskog kraja. Njegova izgradnja vezuje se za vladavinu despota Stefana Lazarevića. Danas je Kamenac ženski manastir, a monahinje koje tu žive počele su pre pet godina da prave lekovite proizvode, meleme, tinkture i čajeve od bilja.

iKragujevac posetiocima portala dodeljuje ulaznice za filmsku projekciju u bioskopu "Cineplexx Kragujevac Plaza".

Uvertira ovogodišnjeg ŠIFF - a napravljena je projekcijom francuskog filma “Makala”, nagrađenog na festivalu u Kanu, reditelja Emanuela Grasa. U svečanoj sali Prve kragujevačke gimnazije, 28. novembra pored autora filma, naši gosti bili su i An Loren Viguru - ataše za kulturu francuske ambasade i Branislav Glumac - koordinator na projektima iz oblasti kulture i umetnosti, a ispred Francuskog instituta za kulturu.

Još članaka …