Klostridijum dificile: bakterija koja seje strah! - iKragujevac


Zdravlje

Svuda u svetu drastično je porastao broj ljudi koji koriste antibiotike, a ova "pametna" bakterija je mutirala i postala otporna na terapiju.

ZA BAKTERIJU clostridium difficile, koja ovih dana komplikuje boravak pacijenata u bolnicama u Srbiji, a neretko odnosi i živote, do pre mesec dana gotovo da ništa nismo znali.

A danas većina građana zna šta je klostridija i strepi od nje. Koliko je ta strepnja osnovana i kako izaći na kraj sa ovom opasnom bakterijom, govori prof. dr Miodrag Krstić sa Klinike za gastroenterologiju i hepatologiju Kliničkog centra Srbije.

- Za ovu bakteriju se zna još od 1892. godine, a od 1970. poznato je da je blisko povezana sa uzimanjem antibiotika. Poslednjih desetak godina, međutim, u celom razvijenom svetu značajno je porastao broj obolelih od ove bakterije. U SAD je u poslednjih sto godina učestalost ove infekcije porasla za čak 232%. U Americi godišnje od posledica klostridijum dificile infekcije umre 14.000 ljudi! Paradoksalno je da s jedne strane imate sve više novih antibiotika, a sa druge relativno staru infekciju koja se javlja učestalije nego ranije. Taj trend prisutan je i kod nas - ističe dr Krstić.

To se događa zato što je svuda u svetu drastično porastao broj ljudi koji koriste antibiotike, ali i stoga što je reč o "pametnoj" bakteriji koja je mutirala i postala otporna na terapiju. Prof. dr Krstić, međutim, naglašava da nisu svi antibiotski prolivi prouzrokovani klostridijom. Od svih ljudi koji koriste antibiotike, dijareja se javlja kod njih 15-25%, a od onih koji su dobili proliv samo kod četvrtine proliv je prouzrokovan klostridijom.

- Mnogo je načina za smanjenje učestalosti antibiotskog proliva i proliva uzrokovanog klostridijom. Antibiotike treba uzimati isključivo pod kontrolom lekara. Jednostavna preventivna mera je redovno pranje ruku. Osobama koje uzimaju antibiotike preporučuje se ishrana bogata vlaknima, ali i korišćenje probiotskih preparata, jer je dokazano da probiotici, u više od 65 odsto slučajeva, sprečavaju nastanak antibiotskog proliva, pa i mogućnost nastanka infekcije klostridijum dificile.

Po definiciji Svetske zdravstvene organizacije pod probiotskim preparatima se podrazumevaju preparati u čijem sastavu se nalaze živi mikroorganizmi koji, ako se daju u dovoljnoj meri, mogu da ispolje povoljan efekat na zdravlje domaćina.

Probiotici se nigde u svetu ne dobijaju na recept, jer nisu registrovani kao lekovi.

Tako je i kod nas. Počnite da ih pijete čim počnete da uzimate bilo koji antibiotik - savetuje dr Krstić.

Antibiotici nisu selektivni lekovi. Pored toga što ubijaju loše bakterije, recimo u plućima, oni ubijaju i dobre bakterije u crevima.

Na mestima gde više nema dobrih mikroorganizama, stvara se "teren" za razvijanje klostridijum dificile infekcija. Kod nekih ljudi ova bakterija je normalni stanovnik crevne flore i ne prouzrokuje tegobe.

Nije problem sama bakterija, već oni njeni sojevi koji stvaraju toksin koji izaziva dijareju.

Prof. dr Miodrag Krstić naglašava da nije reč o bolničkoj infekciji. Novi svetski podaci govore da čak 37 odsto obolelih čine pacijenti koji su u ambulantnim uslovima dobili da piju antibiotike. Ipak, najteži oblici registrovani su u bolnicama.

Prvi simptomi svih antibiotskih kolitisa su prolivi. Ako postoji više od 7-10 stolica na dan, ako to traje duže od 24 sata, ako je praćeno povišenom telesnom temperaturom i ako čovek ima više od 15.000 belih krvnih zrnaca, vrlo je izvesno da je tu reč o infekciji izazvanoj ovom bakterijom koja, nažalost, može da ima i smrtni ishod.
- Ipak, nema potrebe za paniku. Nije reč ni o koleri ni o varioli veri. Bolest je prisutna u očekivanoj meri. Na sreću, najveći broj ljudi uspešno se izleči, ali neki imaju veći rizik za fatalni ishod, a to su osobe starije od 65 godina, od ranije bolesne i sa oslabljenim imunitetetom.

Najteži oblik infekcije je pseudomembranozni kolitis. Ako pacijenti ne odgovore na terapiju, postoji terapija drugog, pa trećeg izbora. Kada bolest kulminira vadi se i debelo crevo, a u poslednje vreme u svetu je zaživela i fekalna transplantacija. Homogenizovani feces normalnog čoveka se posredstvom kolonoskopa ubrizgava u debelo crevo bolesnog čoveka. Iako bizaran, ovaj metod lečenja je čak u 80 odsto slučajeva efikasan. 

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu