Nezvanična crnogorska himna "Rujna zora" nastala je u Futogu - iKragujevac


Kultura

U Crnoj Gori je, mada je slovila i kao kandidat za zvaničnu, i dalje nezvanična himna, u poslednje vreme svojataju je i Bosanci iliti Bošnjaci, ali dileme nema: popularnu pesmu „Još ne sviće rujna zora“ napisao je, a najverovatnije i komponovao Srbin iz Futoga. Reč je o Vasiliju Vasi Nikoliću (1822-1890), advokatu, vojniku, pesniku, boemu...

- Imao sam dileme oko te pesme sve dok u Narodnom muzeju u Kikindi nisam našao pesmaricu koju je, rukom, na slavenoserbskom, u Mokrinu 1846. ispisao tamošnji učitelj Luka Davidović. Pod brojem 99, u njoj je Nikolićeva pesma „Jošt ne sviti bela zora“. U potonjim verzijama, u njoj jeste promenjena poneka reč, pa je umesto bele, postala rujna zora, ali su to beznačajne izmene - otkriva, za „Novosti“, dr Milovan Miškov, profesor Pedagoškog fakulteta u Somboru.

Za razliku od izvornog teksta, praktično identičnog današnjem, originalna muzička partitura ne postoji, a ovaj muzikolog i istraživač umetničke tradicije veruje da je Nikolić za pesmu komponovao i muziku.

- Nikolić je vreme u kojem je živeo obeležio i kao jedan od najpoznatijih gitarista svog doba - objašnjava Miškov. - O njemu, inače, biranim rečima piše njegov savremenik Jakov Ignjatović a, uz ostalo, jedno vreme je, na Petrovaradinskoj tvrđavi, bio i ađutant generala Josipa Jelačića kojeg će, nešto docnije, za hrvatskog bana ustoličiti srpski partijarh Josif Rajačić.

Nikolićevo sočinenije, kako se govorilo u njegovo doba, pretrajalo je dva veka. Tridesetak godina pošto je nastalo i uveliko pevano „širom Srpstva“, pojavila se i prva klavirska partitutara koju je napisao Kornelije Stanković, a u svojoj knjizi „Južno-slovjenske popjevke“ iz 1878. prvi put štampao hrvatski etnomuzikolog Franjo Kuhač.

Što se, pak, tiče rasprostranjene predrasude da je reč o crnogorskoj narodnoj pesmi, odnosno nedavnih izjava poznatog sarajevskog pevača Seje Pitića da će dokazati da je, ipak, reč o bosanskoj sevdalinki, Miškov kaže da je sve to - uzaludan posao.

- Pesme su, uvek, lako osvajale prostore, naročito u istom jeziku, čak i kad se on govori u više država, pa je tako i ova stigla i do Crne Gore, ali svakako nije crnogorska - veli Miškov. - Nesvrsishodni su i pokušaji iz Sarajeva da je proglase za svoju. Mogu, naravno, da je pevaju, jer muzika nema granica, ali je to, definitivno, srpska pesma i tu se ništa ne može promeniti.

izvor: Novosti

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu