Slavoljub Galić Đani: Duhovnost u zlatu i dijamantu - iKragujevac


Kultura

Slavoljub Galić Đani osvojio brojna domaća i međunarodna priznanja za neobične kolekcije nakita. Izučio srednjovekovni srpski zanat, a zatim se usavršavao kod najboljih u Vićenci

NEOBIČAN nakit napravljen od skrajnutog gvožđa i kamena u najvećim srpskim manastirima - ukrašen zlatom i dijamantima, juvelir i dizajner iz Kragujevca, Slavoljub Galić Đani (59) ostavlja pokoljenju, a njegovi radovi, koji se ne odnose na srpsku istoriju, krase članove kraljevskih porodica, poznate političare, uspešne poslovne ljude i druge poznate ličnosti iz zemlje i inostranstva. Njegove kolekcije nagrađene su brojnim domaćim i inostranim prestižnim priznanjima.

Teško je nabrojati sve grupne i smaostalne izložbe u zemlji i svetu. I one dovoljno govore o njegovom ugledu u svetskim okvirima. Izlagao je u Beču, Parizu, Berlinu, Temišvaru, Vićenci... Osvojio je i značajne nagrade. Za kolekciju "Snovi Hilandara" dobio je nagradu Vukove zadužbine, a u konkurenciji 279 autora iz 24 zemlje, osvojio je prvu nagradu na međunarodnoj izložbi "Umetnost u minijaturi" u Majdanpeku. Nosilac je i Đurđevdanske nagrade Kragujevca... Prvi je juvelir - član Uduženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti Srbije

- Srbija je u srednjem veku imala prestižnu juvelirsku školu, koja je zamrla dolaskom Turaka - kaže Galić. - Brzo sam shvatio da mi imamo odličan temelj, prizrensku školu, ali da bi trebalo pratiti i tokove drugih koji su se skoro nesmetano razvijali. Imam utisak da je nacija, kao i u drugim oblastima,navukla kompleks. Ubeđen sam - bez razloga. Mnogo toga možemo da ponudimo svetu, ali moramo da se oslanjamo na najbolje iz naše tradicije. A to nije malo. Zbog toga sam se duže od godinu dana usavršavao kod najboljih majstora u Vićenci. Kažu mi da sam uspeo da ispunim tu prazninu i istovremeno uhvatim korak sa najboljim svetskim školama.

Ovaj poznati srpski juvelir pravi isključivo unikatan nakit, ali poznate srpske institucije, poput SANU, SPC..., od njega naručuju priznanja i plakete u manjim serijama, pa je u radionici i radnjama angažovao 27 radnika. Među njima, na primer, i dva tek svršena srednjoškolca - gravera. Kaže da želi da im, dok su mladi, prenese sve što zna, kao što je to preneo kćerki Katarini i sinu Lazaru. Katarina je završila istoriju umetnosti u Beogradu, a zatim je u Firenci završila dizajn nakita. Već je uradila i izlagala prvu kolekciju. Stručnjaci iz Italiji trvde da već ima svoju prepoznatljivu modnu liniju i da se razlikuje od oca. Sin Lazar je usavršio lasersku izradu nakita i već pomaže ocu.

- Želja mi je da mladima prenesem ono što znam i što je prepoznato kao posebnost - kaže Galić. - Trudiću se i da im objasnim da budu svoji, ali mi je želja da da to bude dobra i prepoznatljiva srpska i kragujevačka škola. Teško mi je kad odem iz grada u kome sam odrastao, ali je i ta želja jedan od presudnih faktora što sam odbio brojne primamljive ponude da radim u inostranstvu. To bi se u finansijskom smislu isplatilo, ali volim da budem sa prijateljima i da ljudima i gradu koji su rasli pored Lepenice vratim svu lepotu koju nosim iz detinjstva i mladosti.

NA TRAGU DREVNE STRASTI

SKORO svi stručnjaci koji su ocenjivali Galićev rad i pisali kritike kažu da će zbog originalnosti i duhovnosti, ostaviti dubok trag u toj grani srpske umetnosti.

"Kada sam ugledala izloženi nakit, učinilo mi se da sanjam", zapisala je Biljana Vilimon. Prva asocijacija Anike Skovran je bila "da su to viteška znanja". Za jeromonaha Ilariona Đuricu ovaj nakit "nije samo ukras na vratu i prstu, već nastoji da dosegne duhovno i večno nasleđe". Galićevi radovi su za Draška Ređepa "na tragu drevne strasti i sačuvanog zanata". On dodaje da su radovi tako autentični da se sada može govoriti o "podvigu inicijative".

izvor: Novosti

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu