Srpska istorija stiže iz Amerike - iKragujevac


Kultura

Čačanin Miodrag Đorđević poslao iz SAD u zavičaj 43 knjige iz opusa naše emigracije.

 

Čačak – Gradska biblioteka „Vladislav Petković Dis” u Čačku nedavno je dobila paket knjiga posvećenih našoj istoriji štampanih u Sjedinjenim Američkim Državama i Engleskoj. Pošiljalac je Miodrag Đorđević Visko iz grada Portidža, osamdeset kilometara udaljenog od Čikaga u državi Ilinois, a prva stanica bila je Beli dvor u Beogradu.

– Ulogu poštara od naše prestonice do Čačka preuzeo je Stojan Predović, poreklom iz pomoravskog sela Kukića, član Izvršnog odbora Udruženja „Kraljevina Srbija” koje radi pod patronatom Njegovog kraljevskog visočanstvaprestolonaslednika Aleksandra Drugog. U paketu su 43 knjige o četničkom pokretu Draže Mihailovića, Dimitriju Ljotiću, generalu Milanu Nediću i sećanjima iz rata, a objavljene su u Engleskoj i Americi u drugoj polovini 20.veka. Autori su Srbi, silom emigranti, kraljevi oficiri i pristalice monarhije za koje nije bilo mesta u otadžbini posle Drugog svetskog rata. Nova svedočanstva o istoriji, koju nismo znali, zatamnjena prošlost koja nas i dan-danas proganja i razjedinjava, sada su pred istraživačima – saopštio je Aleksandar Vukajlović iz Gradske biblioteke u Čačku.

Ova priča počela je pre nekoliko meseci elektronskom prepiskom sa Đorđevićem, rođenim u Čačku 1943. godine. Njegov otac Predrag Bane Đorđević bio je pred Drugi svetski rat zamenik državnog tužioca u ovom gradu, a majka Ljubica, iz kraljevačke porodice Ristić, apsolvent prava. Oktobra 1941. godine tužilac Đorđević sa grupom pravnika iz Čačka otišao je na Ravnu goru i priključio se JVO pod komandom generala Mihailovića. Imao je sreće da ostane živ i da 1944. prebegne u Ameriku.

Sin Miodrag odrastao je u Čačku, ovde završio osnovnu školu i gimnaziju. U petnaestoj godini dobio je pasoš i otputovao u Ameriku da prvi put vidi oca. Vratio se i diplomirao na Mašinskom fakultetu u Beogradu, neko vreme radio u čačanskoj „Hidrogradnji”, gde je bila zaposlena i majka Ljubica, a onda se sa porodicom 1976. godine preselio u Ameriku. Prvu verziju istorije učio je u Jugoslaviji, a drugu kada je otišao preko okeana. Zato je poželeo da knjige o istoriji iz drugog ugla iz svoje biblioteke pošalje u zavičaj istraživačima, onima koji traže istinu. Gradska biblioteka učinila mu se pravim mestom za ovu doskora inkrimisanu literaturu.

– Čitava pošiljka objedinjena je u fondu Zavičajnog odeljenja naše biblioteke, istraživačima i čitaocima na raspolaganju – navodi Vukajlović.

Autori knjiga su Rastko Parežanin, Huverov institut, Slobodan M. Drašković, M. Vuković Birčanin, Nikola N. Tomić, Milan A. Fotić, Stanislav Krakov, Srpska pravoslavna crkvena opština u Trstu, Đorđe C. Đorđević, Miodrag Al. Purković, Dragoljub G. Vurdelja, Miodrag J. Đorđević, prof. Lazo M. Kostić, Radoje L. Knežević, Branislav J. Pantić, Dragomir Stevanović, Dobroslav Jevđević, Đoko Slijepčević, Mihailo P. Minić, Milan Šijački, Milan Rajić, Milka Baković Radosavljević, Neđeljko B. Plećaš, Petar Munjaš, R. Oraški, Radoje Vukčević, Sergije M. Živaković, Srpska narodna odbrana, Đoko Marić, Lazar M. Avramović, Petar Martinović Bajica, Ilija M. Pavlović, Aleksa J. Kovačević, Vojin Simić, Predrag D. Ivanović, Zvonimir Vučković, Vojin K. Janičić, Ivan Avakumović i dr Tihomir Pantić.

G. Otašević

Izvor: Politika

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu