Počelo obeležavanje 17 vekova Milanskog edikta - iKragujevac


Kultura

Proslava Konstantinove reforme koja je omogućila slobodno ispovedanje hrišćana počela je u Narodnom pozorištu u Nišu. Patrijarh Irinej: Srbija je deo Evrope koja se ponosi hrišćanskim nasleđem, slobodom. Tomislav Nikolić: Konstantinove poruke i danas aktuelne

PROSLAVA 17 vekova Konstantinove reforme koja je omogućila slobodno ispovedanje hrišćana počela je u četvrtak veče u Narodnom pozorištu u Nišu. Početak godine Milanskog edikta ozvaničili su predsednik Republike Srbije Tomislav Nikolić i patrijarh srpski Irinej.

- Konstantin je odlučio da dozvoli hrišćanima slobodu izbora, veru koju su želeli i da ne dozvole nikome da to pobija. Njegove poruke su i danas aktuelne - rekao je u četvrtak veče predsednik Republike Srbije Tomislav Nikolić, proglašavajući 2013. godinu, godinom Milanskog edikta u slavu slobode hrišćanstva i njenog rodonačelnika cara Konstantina.

- Iz Milanskog edikta prepoznajemo osnove ljudskih prava koja su dala na čast slobodi izbora vere. Pravo čoveka je da sledi. Bez obzira na to da li služi kao pastir ili vernik - rekao je Nikolić.

Predsednik Srbije je rekao da je za Srbiju čast što se jubilej Milanskog edikta tokom ove godine obeležava u našoj zemlji.

- Srbija danas živi po principima Milanskog edikta. Njeni građani imaju ustavom i zakonima zagarantovanu slobodu veroispovesti ili kako je car Konstantin pisao u Milanskom ediktu, pravo da slede i veruju bez uznemiravanja. Ova jubilarna godina nama nije tek demonstracija kulture sećanja, već istinska slava jednog od najznačajnijih civilizacijskih dokumenata.

Nikolić je napomenuo da se Konstantin krstio neposredno pred smrt:

- Moguće da je smatrao da posle krštenja ne sme da počini nijedan greh. Takvom iskušenju teško da bi ijedan tadašnji vladar odoleo. Poneko od današnjih vladara mogao bi da se seti da je kršten u ranom detinjstvu, a da je prema drugima često nepoznatim ljudima, i čitavim narodima počinio više grehova od nekrštenog Konstantina. Svako neka veruje kako mu srce hoće, ovim Konstantinovim rečima vera mnogih od nas postala je vera živih i slobodnih ljudi.

Patrijarh srpski Irinej podsetio je da je obeležavanje godišnjice Milanskog edikta trenutak ne samo da se ponosimo time što je car Konstantin „apostol među carevima“ rođen u Nišu.

- Ovaj ravnoapostolni car, koji je vladao po Božjim zakonima na korist i dobrobit zajednice, bio je duhovni uzor potonjim vladarima, a naročito onima iz našeg roda. Nastojeći da budu „Konstantinovog roda“, naši sveti preci, „čestiti i Bogu pristupačni“, ostvarili su i ostavili nam velika dela na polju nauke, politike, kulture, civilizacije...

Patrijarh je poručio da je zato Srbija bila, ali i danas jeste, organski deo evropskog kontinenta. One Evrope - koja se ponosi hrišćanskim nasleđem, slobodom i visokim kulturnim dostignućima.

- Ovo slavlje u Nišu, i sva druga koja će biti u ovom gradu, ali i u Beogradu i drugim mestima u toku godine, pomoći će nam da se reči Milanskog edikta i danas, nakon 1.700 godina, čuju i zazvuče savremeno; jer su, nažalost, savremeni i progoni i stradanja širom sveta, u našem susedstvu, pa i kod nas, a naročito na Kosovu i Metohiji - naglasio je patrijarh srpski. - Sveti car Konstantin je svojim ediktom omogućio slobodno ispovedanje hrišćanstva u moru paganskog sveta. Proteklo vreme od 1.700 godina je garancija da niko danas ne treba da se plaši naše svete crkve, jer je ona upravo nadahnuta ediktom, istrajna u neugrožavanju bilo čije slobode vere i savesti.

Domaćin večeri, kojoj su prisustvovali ministri u Vladi, diplomatski kor, crkveni velikodostojnici, predstavnici grada Niša, bio je ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Čepurin.

- Ovo nije samo jubilej imperatora koji je hrišćanima omogućio slobodu ispovedanja vere već i premestio na istok centar imperije, koja je bila centar mira - imperije koja je trajala hiljadu godina. Kao nijedna pre nje - rekao je ruski ambasador. - U njoj su koreni Srba, Rusa i svih pravoslavnih naroda.

Umetnički program počeo je čitanjem Milanskog edikta, a zatim je hor moskovskog Sretenjskog manastira, koji ima 26 članova, izveo repertoar u kombinaciji duhovne i svetovne muzike. Gostovanje poznatog ruskog ansambla bilo je poklon vlade Ruske Federacije. Plan je da sedam programa posvećenih ovom jubileju pokloni po jedna vlada kako proslava ne bi bila samo srpska već svehrišćanska.

Na svečanosti u Nišu govorili su i gradonačelnik Niša dr Zoran Perišić i biskup Reformatorske hrišćanske crkve Ištvan Čete-Semeši.

Izvor: Novosti {jathumbnail off}

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu