KRAGUJEVAC U CVEĆU: Ženama dojadio Lepi Jova, smenila ga Lepa Vinka, iz iste familije - iKragujevac


Vesti

U Kragujevcu je počeo trodnevni sajam hortikulture. Najbolje se prodaje cvet "Vinka", a tu su još i "Lepi Jova", ruže, muškatle...

Na kragujevačkom Šumadija sajmu, juče je počeo trodnevni treći sajam hortikulture, koji je prodajnog karaktera. Cveće je ponudilo oko 30 izlagača, a još toliko predstavlja baštensku opremu, kosilice, grnčariju.

Ovogodišnji sajam cveća doneo je veliku promenu. Nakon toliko godina cvetak “Lepi Jova”, koji voli hladovinu i košta tek 30 dinara, “dobio je korpu”. Dame kažu da više ne mogu da podnesu to što bi Lepi Jova “samo u ‘ladu da živi” i sunce ne podnosi, te su mu našle zamenu- Lepu Vinku !?

- Vinka mu “dođe” rođaka iz familije. Cvet im je skoro isti, samo se list i stablo razlikuju. A Vinka nije toliko lenja i izbirljiva, odlično podnosi sunce – kaže Ivan Srećković iz Rače kraj Kragujevca koji je izložio svoju ponudu sezonskog cveća.

Sanja Milosavljević iz sela Male Pčelice kraj Kragujevca, dugogodišnji proizvođač cveća, “zaklinje se” u muškatle - obične, viseće, ledene.

- Muškatle svi vole, stari i mladi, najviše se kupuju. Koštaju oko 150 i do 250 dinara. Sada se dosta traže one balkonske. Lenje žene vole “ledeno srce”, ne traži nikakvu brigu, samo vodu. Ne mogu da se požalim, odlično prodajem od jutros, a fenomenalno je bilo i prošle godine. Moji roditelji počeli su biznis sa cvećem, pa nastavili moj muž i ja. Za sada je dobro – reče ova mlada žena pakujući pet muškatli po 200 dinara.

Proizvođač cveća, Marko Aleksić, iz sela Korman kod Kragujevca otkrio je za Telegraf da kod njega muškatle valja pazariti i zbog zdravstvenih razloga.

- Naučnici su ustanovili da ko ima bar jednu muškatlu u stanu ima manje problema sa glavoboljama. Svaki cvet ima svoju simboliku, a simbolika muškatle je da donosi sreću – otkriva Marko Aleksić.

Osim muškatli, zbog sreće se prodaje i takozvani raskovnik, koren biljke koja raste samo na Rtnju. Prodaje je, uz lekovite čajeve, aroniju i godži bobice, kragujevački travar Zoran Mihajlović.

- Ljudi više veruju u magijsku moć bilja nego u lekovita svojstva čajeva koje nudim. Taj raskovnik ljudi kupuju da ih čuva i štiti od zla, nose ga u torbi, kaže Mihajlović.
Proizvođači cveća okupljeni oko klastera “Šumadijski cvet” poverili su Telegrafu da svaka cvećara u državi, čak i u vreme krize, bar jednom mesečno proda ono što je san mnogih žena- korpu sa 101 ružom. Sajam je pokazao i da je biznis sa cvećem u procvatu, te da su samo šumadijski cvećari lane prodali mirisnu robu u vrednosti od oko dva miliona evra.

Proizvođači cveća iz Srbije već izvoze u zemlje stare Jugoslavije, Bugarsku, Rusiju i Austriju. Klaster “Šumadijski cvet”, koji okuplja oko 200 proizvođača i snabdeva 60 odsto tržišta Srbije, godišnje proda više od tri miliona komada cveća.

Samo prvi dan sajma otkrio je o Šumadinkama mnogo. Najstarije su birale muškatle, one srednjih godina egzotične vrste, ali i “Lepog Jovu”.

Mlađa žena rešila je da nabavi kaktus “svekrvin jezik” i umalo na sajmu izazvala nerede. Razljutila je stariju, do tada ljubaznu prodavačicu. Na pitanje “imate li svekrvin jezik?”, prodavačica, verovatno i svekrva, odvratila je “a što ne tražiš snajkin?”.


{jathumbnail off}

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu