Sedativi duže od dve godine ozbiljan rizik - iKragujevac


Vesti

Sedativi i antidepresivi često se uzimaju bez odobrenja i nadzora lekara, a u želji da se smire, mnogi zaboravljaju da lekovi iz ove grupe, ako se koriste nekontrolisano, mogu da imaju neželjena dejstva. U Srbiji godišnje se popije čak 5,3 miliona kutija lekova za smirenje. A, oni, kako profesor Slobodan Janković, klinički farmakolog Kliničko-bolničkog centra Kragujevac, upozorava u intervjuu, za "Novosti", mogu da izazovu ozbiljne zdravstvene posledice.

Profesor Janković kaže da sedativi i antidepresivi mogu da deluju na organe i tkiva koji su udaljeni od centralnog nervnog sistema. Tako, na primer, oštećenje jetre može da bude direktna posledica dejstva ovih lekova koja nastaje posle dugotrajne nekotrolisane primene. Povećan rizik od krvarenja iz gastrointestinalnog trakta, koji nastaje zbog dejstva na sluzokožu, takođe je moguća posledica primene lekova iz ove grupe.

* Koje sve posledice mogu da nastanu ako se antidepresivi uzimaju godinama, bez lekarske kontrole?

- Višegodišnja nekontrolisana upotreba dovodi do poremećaja seksualnog funkcionisanja, porasta telesne težine, poremećaja sna, preznojavanja, povećanog rizika od krvarenja iz digestivnog trakta, povećanog rizika od osteoporoze i preloma kostiju i povećanog rizika za nastanak dijabetesa i porasta ili pada jona natrijuma u krvi.

* MOGU li neželjene pojave da se uoče na vreme?

- Neki antidepresivi mogu kod jedan od 10 odsto pacijenata da izazovu simptome nalik na kijavicu, zujanje u ušima, ili glavobolju tipa migrene, bolove u zglobovima, dakle vrlo raznorodne pojave. Svaki simptom ili znak nekog poremećaja u organizmu koji se javi za vreme uzimanja ovih lekova treba da bude signal pacijentu da odmah ode kod svog lekara i proveri da li se možda radi o neželjenom dejstvu leka.

* A, koje su moguće posledice sedativa?

- Osim zavisnosti, postoje mnoge druge opasnosti. Jedna od studija je pokazala da je rizik od nastanka demencije kod starijih osoba koje koriste dugotrajno sedative oko 60 odsto veći nego kod onih koji ih ne koriste. Povećan je rizik i od ozbiljnih oštećenja funkcije jetre. Ovi lekovi slabe kontrolu pokreta i produžavaju reakciono vreme, što znači da postoji veći rizik od padova, preloma, pa čak i saobraćajnih nesreća.

* Koliko najduže mogu da se koriste u kontinuitetu, da ne nastane šteta po organizam?

- Ne postoji precizan odgovor, ali svakako da je primena relativno bezbedna onoliko koliko su je kliničke studije propratile. Obe vrste lekova, i sedativi i antidepresivi, ispitivani su u kontrolisanim kliničkim studijama koje uglavnom traju do dve godine.

* Šta se dešava nakon dve godine korišćenja?

- Korišćenje lekova duže od ovog perioda je retko ispitivano u kontrolisanim kliničkim studijama, dok se relativno malo opservacionih studija bavilo tim problemom. Ipak, shvaćeno je da rizici od štetnih posledica postaju sve veći kako se produžava vreme nekontrolisane primene, što znači, na primer, da je rizik posle 10 godina primene sigurno veći, nego posle pet godina primene. Takođe, duža primena od 10 godina pokazala je veoma slabu efikasnost ovih lekova i veću učestalost neželjenih dejstava.

* Kako ovi lekovi utiču na osobe koje već imaju neku hroničnu bolest?

- Svakako da druga oboljenja povećavaju rizik od neželjenih dejstava ove dve grupe lekova. Antidepresivi i sedativi mogu stupiti u interakciju sa lekovima koje pacijenti uzimaju zbog drugih oboljenja. Osim toga, sama oboljenja čine određena tkiva osetljivijim na dejstvo sedativa i antidepresiva. Na primer, mnogi antidepresivi utiču na rad srca i mogu ponekad da izazovu aritmije, posebno ako ih pacijent inače ima, ili ako je njegov srčani mišić oslabio ili oboleo.

* U kojoj meri dugotrajno korišćenje ovih lekova utiče na ponašanje?

- Sedativi pojačavaju dejstvo prirodnih supstanci u mozgu, koje smanjuju aktivnost nervnih ćelija. Otuda osobe pod njihovim dejstvom usporeno reaguju na stimuluse iz spoljašnje sredine, postaju često pospane, smanjuje im se sposobnost razmišljanja i pamćenja. Antidepresivi, s druge strane, povećavaju oslobađanje supstanci u mozgu koje imaju funkciju da povećavaju aktivnost nervnih ćelija, te su zato korisni u stanjima depresije, kada je dejstvo tih supstanci oslabljeno. Predugo i nekontrolisano korišćenje obe vrste lekova dovodi do promena receptora na nervnim ćelijama. One se prilagođavaju prisustvu sintetičke supstance i postaju manje osetljive na prirodne supstance.

 

Izvor: novosti

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu