Tri miliona građana bez kućnog broja - iKragujevac


Vesti

Projekat pod nazivom “Ažuriranje adresnog registra u Republici Srbiji“ predstavljen je danas u Kragujevcu. Prezentacija je organizovana u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština, a reč je o zajednički projektu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu i Republičkog geodetskog zavoda. Projekat podrazumeva sinhronizovane aktivnosti koje vode ka tome da svaki objekat dobije naziv ulice i kućni broj, odnosno da se zvanična baza podataka adresnog registra u potpunosti ažurira i da je nakon toga preuzmu i koriste sve državne institucije.

Ovo je veoma važno za građane kojima treba da budu dostupne usluge hitnih službi kao što su domovi zdravlja, policija i dr, koji mogu lako i brzo da ih nađu ako imaju tačne kordinate, ulicu i broj. Takođe, ovi podaci su važni i za lokalnu poresku administraciju jer svi porezi prikupljeni na lokalu se slivaju u lokalni budžet tako da će javne službe biti bolje organizovane i imaće više sredstava za finansiranje – kaže Vukašin Grozdić, savetnik u Kabinetu predsednika Vlade Republike Srbije.

U ime grada Kragujevca, učesnike skupa je pozdravio Miroslav Petrašinović, predsednik Skupštine grada Kragujevca. On je istakao da je veoma važno i za lokalne samouprave da se ovaj projekat sprovede do kraja kako bi komunikacija sa građanima bila lakša i efikasnija. Grad Kragujevac je potpuno spreman da se priključi ovom projektu uz maksimalnu angažovanost svih kapaciteta. Trenutni podaci govore da je u Srbiji oko tri miliona građana bez kućnog broja.

Projekat je sa realizacijom otpočeo krajem prošle godine. Kao pilot opština, izabrana je Loznica gde je u početku bilo registrovano 625 ulica, a nakon sprovedenih projektnih aktivnosti dobijeno je 1302 ulice, odnosno preko 12 000 novih kućnih brojeva.

Prva faza je uspostavljanje uličnog sistema na teritoriji cele Srbije, po naseljenim mestima. Podaci Republičkog geodetskog zavoda koji se nalaze na nacionalnoj infrastrukturi geoprostornih podataka koriste nama da identifikujemo sve delove naseljenog mesta u kojima su izgrađeni objekti, a u kojima nisu imenovani nazivi ulica. Dakle, prioritet su naselja u kojima ne postoje nazivi ulica. Primer je naselje Banja u Aranđelovcu u kome ne postoji ni jedan naziv ulice a postoji veliki broj izgrađenih objekata na terenu. Osim turističkih delova naše zemlje, sva naseljena mesta će biti detaljno pregledana i biće dati predlozi za nazive ulica što je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Po imenovanju naziva ulica, tamo gde one ne postoje, Republički geodetski zavod ima nadležnost da utvrdi kućne brojeve, dok u trećoj fazi sledi obeležavanje objekata. Četvrta faza je razmena podataka između svih organa koji u svojim evidencijama vode podatke o adresi objekta – objašnjava Vesna Protulipac iz Republičkog geodetskog zavoda.

Zvaničnu baza podataka jedinstvenog adresnog registra, kada ona bude formirana, ažuriraće Republički geodetski zavod. 

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu