Milica i Veljko su prodali stan na Vračaru i pobegli u Šumadijsko selo: Nikada pre nisu naložili smederevac, a sad žive kao carevi! - iKragujevac


Vesti

Ispod nekada urednog manikira i pedikira sada je zemlja. Na selu je Milica prvi put u životu založila smederevac, a sada se bavi proizvodnjom organske zimnice. Prodaje je bivšim komšijama, Beograđanima

Mladi par, Milica i Veljko Marjanović, prodali su stan na Vračaru i sa svoje četvoro dece preselili se u šumadijsko selo Vojkovci, pod planinom Rudnik. Registrovali su poljoprivredno gazdinstvo i planiraju u potpunosti da se posvete poljoprivredi i stočarstvu. Njih dvoje su najbolji primer na koji način može da se dobro, zdravo i lepo živi i kako akcija za spas sela, koju i Vlada Srbije podržava, ima smisla. Evo kako su postali bivši Beograđani i kako sada žive kao carevi hraneći upravo Beograđane.

Milica je peta generacija Beograđana sa Vračara. Radila je pedikir u kozmetičkom salonu. Na selu je prvi put u životu založila smederevac, a sada se bavi proizvodnjom organske zimnice. Prodaje je bivšim komšijama, Beograđanima.

- Potragu za životom van Beograda počeli smo još 2013. godine, sa svega 50 evra u džepu. Najpre smo tragali za vikendicom. Obilazili smo nekoliko krajeva Srbije i igrom slučaja našli plac i staru kuću ovde u Vojkovcima, na pola puta između Topole i Gornjeg Milanovca. Onda smo prodali stan na Vračaru i sazidali svoju kuću - kaže uz osmeh Milica, koja polako razvija posao sa zimnicom.
Pre godinu dana i zvanično su promenili adresu. Veljko se još bavi građevinom i često je na terenu i ta vrsta sigurnosti im je potrebna, zbog dece. Ali, nadaju se da će se uskoro i to promeniti.

Porodica ima 4,5 hektara zemlje, sa voćnjacima i šumom. Registrovali su poljoprivredno gazdinstvo na Miličino ime, a najstariji sin je pošao u lokalnu školu. Tako je počeo njihov seoski život.

Milica i Veljko imaju četvoro dece, devetogodišnjeg Savu, petogodišnje blizance Dunju i Relju i najmlađeg Đorđa. Marjanovići su oduvek znali da žele veliku porodicu. Njihova deca lagano se privikavaju na seoski život.


I Milica se privikava - kako da se ne zaglavi na makadamskom putu do kuće kada napada sneg ispod Rudnika.

- Nama baš prija život na selu. Ni za šta sada ne bih menjala pogled sa moje terase. Kad moram nekim poslom do Beograda i kada se vratim kući, sve mi titra pred očima od gužve i buke - kaže Milica.

Reč je o mladoj ženi koja do preseljenja nikada nije provodila vreme na selu. Takođe, nikada nije založila smederevac, spremala zimnicu ili imala crno ispod noktiju
Ali, od kada pravi zimnicu, stvari su se promenile. Ovog leta i jeseni na smederevcu peče paprike, sprema ajvar, kuva džemove i slatka, pasterizuje krastavčiće. Nije joj žao odlaska iz Beograda, jedini joj je problem bio pomenuti smederevac.

- Šale se na moj račun da pedikir konačno ima nešto crno ispod nokta. Ali, prebolela sam te početne korake i ove godine imam dosta zimnice, koju plasiram uglavnom u Beogradu. Tamo, odakle sam i potekla. Za sada sam zadovoljna prodajom - objašnjava Milica.
- Na zemlji koju smo kupili zatekli smo dosta voća i to autohtonih sorti. Uradili smo analizu zemljišta i sada sa stručnjacima iz Poljoprivredne službe pravimo plan kako da poboljšamo naše zasade. Planovi su nam ozbiljni. Uskoro ćemo kupiti i ovce, a predstoji nam i posao da raskrčimo veći deo strmog zemljišta koji vodi sve do potoka - dodaje.

Ona pravi ajvar od neprskanih paprika, ali i delikatese poput džema od šargarepe sa đumbirom, soka od drenjina, džema od paradajza sa ljutim papričicama, a isprobava i od tikvica sa kurkumom. Eksperimentiše i kombinuje egzotične ukuse sa zdravim voćem i povrćem sa Rudnika.

Kako ranije nije pravila zimnicu, jedan od najboljih prijatelja Milici je "Veliki narodni kuvar".


A kada ne kuva, u njihovoj kući jedu se sir i kajmak od lokalnih proizvođača, gibanica se pravi od domaćih jaja, a na stolu je povrće i voće iz bašte, hrana kakvu je oduvek želela za svoju decu.
 

Izvor:Telegraf.rs

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu