Voćari u Šumadiji zadovoljni godinom - iKragujevac


Vesti

Selo Čumić kod Kragujevca prepoznatljivo je u Šumadiji po dobrom i kvalitetnom rodu voćnih plodova. Najveći proizvođači voća u ovom kraju slažu se da je ova godina bila mnogo povoljnija kada je voćarstvo u pitanju, u odnosu na prethodnu ali i da su problemi, u vidu kašnjenja državnih subvencija i variranja cena na tržištu, ostali.

Goran Miailović se već više od dvadeset godina bavi proizvodnjom suvih šljiva. Na godišnjem nivou Goran proizvede oko 40 tona suvih šljiva koje uglavnom završe na ruskom tržištu. Suva šljiva je prisutna tokom cele godine u ishrani potrošača a kada se približe praznici i slave povećava se i njena potražnja na tržištu.
"Tradicionalno za Božić je uvek velika potražnja, a čim krene i vreme posta potražnja suve šljive se povećava. Ranije sam radio i sušenje jabuka u obliku čipsa, proizvod je bio prihvaćen kod ljudi ali velikih problema sam imao u veleprodaji. Da imamo više novca mogli bi malo više i da proizvodimo i da imamo veće količine suve šljive", kaže Miailović.

Na samo nekoliko kilometara od Gorana nalazi se i domaćinstvo Đorđa Lazarevića koji se pored ratarstva bavi i voćarstvom. Đorđe proizvodi čak 17 vrsta džemova pa se u njegovoj ponudi mogu naći i teglice sa mušmulom, drenom, oskorušom i različitim zaboravljenim divljim voćem. Njegov džem naručuju i stranci a proizvodnja na godišnjem nivou iznosi do 5.000 tegli.

"Mi sve radimo bez konzervansa. Prve tegle koje smo uradili još pre četiri godine stoje, nisu se pokvarile jer mene pre svega interesuje kao prvo održivost tih proizvoda i kvalitet. Ne vidim moju porodicu kao jedinu koja treba da se bavi ovom proizvodnjom. Moje mišljenje je da ovo treba da radi celo selo, treba nas skupiti sve pod jednu mrežu kako bismo imali šanse i za izvoz. I naša deca u školama i vrtićima treba da jedu tu zdravu hranu i proizvod", veli Đorđe Lazarević, proizvođač domaćih džemova.

Najveću proizvodnju voća u Čumiću ima domaćinstvo Maksimovića. Oni imaju 27 hektara pod voćem i proizvodnju od oko 270 tona voćnih plodova godišnje. Velika proizvodnja zahteva i velika ulaganja ali i troškove. Dušan Maksimović kupio je hladnjaču za koju nije uspeo da dobije povratna sredstva od države.

"Mi smo konkurisali za povraćaj kada je država nudila 40 odsto od kupovine proizvoda. Međutim taj povraćaj nismo dobili jer nismo preduzetnici nego poljoprivrednici. Hladnjača je koštala 57.000 evra, od toga država je trebala da nam vrati oko 20.000 evra. Mi se bavimo i stočarstvom, imamo 55 bikova i 12 krava, tako da smo mi svaštari jer drugačije ne možemo da opstanemo. Ako jedne godine voće zakaže, pošto smo mi praktično fabrika pod vedrim nebom ako padne grad, onda nema ništa od plodova, a mi moramo nekako da se iščupamo", objašnjava Maksimović.

"Mi moramo da na neki način obezbedimo našim kupcima svake godine kvalitetne plodove voća iz ovog kraja, tako da ćemo narednih godina posebnu pažnju da posvetimo ulaganjima u kontinuitet proizvodnje, a tu pre svega mislim na protivgradne mreže. Mi ćemo dati proizvođačima značajna podsticajna sredstva kako bi ih obezbedili", ističe Slobodan Lomović, stručni saradnik u odeljenju za poljoprivredu u Kragujevcu.

Voće iz Čumića najviše odlazi na rusko tržište a sami proizvođači i dalje gledaju da poboljšaju kvalitet i zaštite plodove kako bi pored povećanja proizvodnje sačuvali i prepoznatljivost jednog od većih voćarskih mesta u Šumadiji.

Slika govori više od hiljadu reči
Pratite iKragujevac na Instagramu