Program obeležavanja šezdeset godina od početka proizvodnje "Fiće" - iKragujevac


Vesti

U petak i subotu, 19. i 20. juna, „Udruženje ljubitelja Fića“, organizacijom prigodnih programa obeležiće šezdeset godina od početka proizvodnje najpopularnijeg vozila stare Jugoslavije, koje je promenilo istorijski i privredni razvoj Kragujevca. 

Pod pokroviteljstvom Grada Kragujevca i uz pomoć Gradske turističke organizacije „Kragujevac“, manifestacija „Fića Fest“, okupiće do sada najveći broj ljubitelja „Fića“ koji će doći iz čitavog regiona.

U petak, u 19 časova, u Sali Doma Sindikata biće održana tribina na kojoj će o industrijalizaciji Kragujevca, o nekadašnjem privrednom gigantu „Zastavi“, kao i o proizvodnji Fiće, govoriti nekadašnji gradonačelnik Kamenko Sretenović (mandat 1984-1988. godine), Radoljub Micić dugogodišnji direktor Zastave i predstavnik Udruženja sindikata penzionera Kragujevca. Prisutnima će biti predstavljena i knjiga o razvoju i radu Zastave, „Soko će opet leteti visoko“, Milete Račića.
U subotu, od 9 časova, počinje okupljanje i postavljanje Fića, članova udruženja i njihovih gostiju iz drugih gradova, u Velikom Gradskom parku, na potezu od ulaznog stepeništa, do fontane „Ranjenik“. Svečano otvaranje manifestacije „Fića Fest“ je u 11 časova, a otvaranju će, osim zainteresovanih građana, prisustvovati predstavnici gradskih uprava, Gradske turističke organizacije i veliki broj gostiju .Vozila će se nalaziti u Velikom parku do 17 časova, pa će svi zainteresovani imati prilike da ih razgledaju i porazgovaraju sa vlasnicima, koji se na sve načine snalaze i svoje „ljubimce“, još uvek održavaju u voznom stanju. Za goste sa strane je obezbeđen ručak i dvočasovno razgledanje Kragujevca i poseta muzeju „Stara livnica“. Za razgledanje je Gradska turistička organizacija obezbedila autobus i turističkog vodiča, koji će gostima predstaviti naš grad kroz priču o razvoju, industrijalizaciji i svakako o proizvodnji i značaju Fiće.
U 17 časova Fićama se vozi svečani defile kroz Šumarice, a potom će gosti sa strane biti upućeni u smeštajne objekte u kojima im je obezbeđeno prenoćište.
Prvi „Fića“ je proizveden 18. oktobra 1955. godine u fabrici „Crvena zastava“ u Kragujecvu, po licenci italijanskog „Fijata“ i nalazio se u proizvodnom programu kragujevačke fabrike tačno 30 godina, do novembra 1985. godine. U tom periodu proizvedeno je 923.487 primeraka vozila koje je nezvanično proglašeno za „nacionalnu klasu“, a prema nekim podacima, bio je treće najprodavanije vozilo u Evropi (posle „Bube“ i Citroena „2CV“). Osim u Italiji i Jugoslaviji proizvodio se i u Argentini, Austriji i Španiji. Ukupno je proizvedeno 2.695.197 „Fića“ u svim verzijama. Poslednji proizvedeni automobil bio je model „Z-750 LE“ koji se čuva u Muzeju „Zastava“.

Fića se u Kragujevcu proizvodio punih trideset godina, sa veoma malim izmenama, i sasvim sigurno je bio najpopularnije vozilo stare Jugoslavije, dostupno svima, i po ceni i po veličini, a i po mogućnosti da savlada i uspone, koje druga vozila baš i nisu bila u stanju. Obzirom da se i danas vozi u neizmenjenom obliku i da još uvek ima svoje „Klubove ljubitelja Fića“, sasvim je sigurno, da mu ni jedan automobil ne može parirati, jer se u današnje vreme rade sve manje serije, sa sve većim izmenama. Bilo koje drugo prevozno sredstvo, koje se vozi,postoji i traje u prvobitnom obliku, 60 godina, teško da postoji igde u svetu. „Fića“ je predstavljen na sajmu automobila u Ženevi, kao posleratno italijansko ekonomsko čudo. Glavni projektant bio je Fijatov inženjer dr Dante Gikosa (1905—1996), koji je učestvovao i u izradi „Topolina“, 1955.godine konstruiše vozilo „Fijat 600“ minijaturni četvorosed, koji je imao dvoja vrata, vodeno hlađeni četvorotaktni motor s pogonom na zadnje točkove i nezavisnim kočenjem na svim točkovima. Čitav automobil bio je težak svega 585 kilograma, a postizao je brzinu od 100 kilometara na čas. Uz malu potrošnju goriva i simpatičnu karoseriju s velikim staklenim površinama, već u prvih pet godina prodat je u milion primeraka. „Leptir stakla“ na prednjim prozorima, veća prednja svetla (farove) i veći rezervoar za gorivo dobio je 1960. godine, a uz malo jači motor dostizao je brzinu od 110 kilometara na sat. Kao jedno od najboljih rješenja u kategoriji malolitražnih vozila, ostavio je neizbrisiv trag u istoriji Jugoslavije, a i danas, kada ga vide svi će prvo izgovoriti: „Moje prvo vozilo“. Može se reći prvo i omiljeno, vozilo koje kod svih izaziva nostalgične uspomene zajedništva i životnog stila opšte jednakosti, kao i ulogom koju je ovaj automobil stekao kao kult i „pop ikona“ u kulturi čitavih nacija i generacija.    

GTO

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu