Koristeći maloletnu decu u Kragujevcu se redovno prosjačenjem bavi 15 porodica, koje su u sistemu socijalne zaštite, dok se u ostalim opštinama Šumadije, osobe koje prose pojavljuju samo u vreme verskih praznika i raznih manifestacija, i to iz drugih gradova Srbije, najčešće južnih.
Reč je o podacima do kojih su, tokom četvoromesečnog istraživanja, došle dve kragujevačke navladine organizacije "Milenijum" i "Roma centar" radeći, uz podršku misije OEBS-a u Srbiji, na projektu pod nazivom "Sistematska podrška deci ulice u Šumadijskom regionu".
"Uglavnom se okupljaju u centru gradu, pešačkoj zoni, kada su aktuelne bašte kafića, ispred crkve kada su verski praznici, oko velikih supermarketa i slično", rekao je predsednik NVO "Milenijum" Vladimir Paunović.
Prema njegovim rečima, većina porodica su raseljena lica sa Kosova i Metohije, registrovana u Centru za socijalni rad, koja mesečno dobijaju određena materijalna sredstva.
"Uglavnom se radi o samohranim majkama, koje zloupotrebljavaju maloletnu decu, i u njihovim intervjuima se kao zaključak pokazalo to, da iza njih stoji neki muškarac, partner, venčani ili nevenčani, koji ne radi, od koga se plaše i koji je organizator prosjačenja", rekao je Paunović.
Na predstavljanju rezultata istraživanja čulo se i da porodice koje prose, zajedno sa socijalnim primanjima i prosjačenjem, mesečno "zarade" od 40.000 do 50.000 dinara.
"Pretpostavljali smo da je reč o osobama koje su van sistema socijalne zaštite, međutim naši istraživači koji su se bavili tim problemima, došli su do podataka da su svi oni uključeni u sistem pružanja socijalnih usluga i da po tom osnovu ostvaruju izvesna materijalna sredstava", rekla je saradnik na projektu psiholog Valentina Grbić.
Organizatori istraživanja rekli su i da su na terenu videli elemente organizovanog prosjačenja, odnosno da decu koja prose prati i štiti punoletna muška osoba, a koja im, potom, uzima novac koji su dobili prosjačenjem.
Paunović je rekao da postoji i takozvani sekundarni vid prosjačenja, odnosno pranje šoferšajbni na automobilima i dodao da deca koja to rade ne vide kao prosjačenje, već kao pružanje usluga.
"U najvećem broju slučajeva na terenu smo videli da oni zaista pružaju uslugu, a u nešto manjem broju da traže novac, što znači da i ovo možemo nazvati prosjačenjem", rekao je Paunović.
On je naveo i da ima informacija da postoje kuće u prigradskim naseljima Kragujevca odakle porodice organizovano taksi prevozom dolaze u grad da prose, ali da te kuće, kako je rekao, iz bezbednosnih razloga, nisu uspeli da lociraju.
Krajnji cilj istraživanja je da se sagleda situacija na terenu i da se sačini dokument koji bi mogao poslužiti lokalnim samoupravama, predstavnicima institucija i nevladinih organizacija, kako bi zajednički pokušali da reše taj problem, kojim se, kako se čulo, sistematski do sada niko nije bavio.