AMIDŽIN KONAK: Izložba o Velikom ratu - iKragujevac


Kultura

Narodni muzej Valjevo sa postavkom „Valjevo 1914-1915. godine, grad bolnica“, gostuje u Narodnom muzeju u Kragujevcu, u objektu Amidžin konak.

Izložba je otvorena do 26. decembra, a svi koji žele da je pogledaju, mogu da je posete radnim danom od 10 do 17 časova, a subotom i nedeljom od 10 do 14 časova.

Ovu izložbu pripremio je Narodni muzej Valjeva, u spomen na velika ratna stradanja tokom epidemije tifusa 1914-te i 1915-te godine. Izložba je posvećena svim žrtvama, bolničkom osoblju, stranim misijama i svima koji su pomogli da se epidemija pobedi, bez obzira na kojoj strani su ušli u rat, jer su se u Valjevu svi oni našli u istoj borbi protiv strahovite pošasti i na zajedničkom zadatku, da sačuvaju što više života.

Pojam„Valjevska bolnica“, nije vezan za neki konkretan bolnički objekat niti za bolnicu kao instituciju, već predstavlja specifičan splet okolnosti i događaja zbog kojih je ceo grad postao velika bolnica.

U Prvom svetskom ratu Valjevo je zbog strateškog položaja, kao i zbog postojanja garnizona, postalo jedan od glavnih centara vojnog saniteta. Tokom prvih ratnih meseci od jula do novembra 1914. godine u valjevskim bolnicama su zbrinjavani ranjeni u prvoj i drugoj neprijateljskoj ofanzivi. Osim ranjenika u grad dolazi i veliki broj izbeglica, pa se u gradu sa 8000 stanovnika, ubrzo našlo više desetina hiljada ljudi. prilivom velikog broja ranjenika već i brojnih izbeglica. Valjevo je postalo sedište dve stalne i šest rezervnih bolnica, raspoređenih u više desetina različitih objekata širom grada.

Osim različitih rana od metaka i šrapnela, okolnosti se dodatno otežavaju infektivnim i lako prenosivim bolestima poput trbušnog tifusa i dizenterije, pa Valjevo već tada postaje grad – bolnica. Posle treće austrougarske ofanzive, u Valjevu je zavladala epidemija pegavog tifusa enormih razmera, za koju zdravstvena služba nije bila pripremljena. Tada je srpsko sanitetsko osoblje, uz pomoć stranih lekarskih misija, građana i ratnih zarobljenika, negovalo znatno više bolesnih i ranjenih srpskih vojnika i civila i zarobljenih pripadnika austrougarske vojske, nego što je Valjevo imalo stanovnika. U Srbiji je obolelo preko pola miliona ljudi, a broj umrlih vojnika, civila i zarobljenika procenjen je na preko 170000.

Događalo se da dnevno umire i po 100, 150, pa i znatno više obolelih, među kojima su bili i mnogi lekari i bolničari. Bio je to period zbog koga su Valjevo i njegove bolnice postali simboli stradanja, ali i požrtvovanosti, humanosti i međunarodne zajedničke saradnje.

 

Izvor: GTO

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu