PRELEPO:Ovo su slike odrastanja srpske dece u poslednjih 100 godina, prikupljene u okolini Kragujevca!(FOTO) - iKragujevac


Vesti

Iako trudnice jedva da su fotografisane, a žene koje doje nikada nisu, istraživači su na terenu prikupili pregršt fotografija nage dece, posebno muške

U porodičnim albumima domaćina iz 17 okolnih sela i gradu Kragujevcu etnolozi istraživači su pronašli samo dve fotografije trudnica, nastalih od Prvog rata do pre 30-ak godina! Nema ni jedne slike majke koja doji, kao da one nikada i nisu fotografisane!

Ali, fotografije kupanja mališana u drvenom koritu početkom 20. veka, dece šegrta iz 1930, dečaka koji vode volove iz 1963, "šišanog kumstva" iz 1967. otkrivaju istoriju detinjstva kakvo ne poznajemo. Na teritoriji opštine Kragujevac, stručnjaci čačanskog i kragujevačkog narodnog muzeja tri godine su istraživali detinjstvo i kulturni obrazac kod Srba

Na panou pod naslovom "šišano kumstvo" je fotografija muškarca koji šiša dete. U pitanju je običaj koji je u literaturi još 1930. godine označen kao jedan od onih koji nestaju, ali fotografija sa terena pokazuje drugačije

 Imamo fotografiju iz 1984. godine i na njoj vidimo takozvanu strižbu, odnosno "šišano kumstvo", gde kum šiša dete po prvi put, obično oko prvog rođendana. On seče detetu kosu unakrst, a kosa ima magičnu moć. Taj običaj formiran je u vremenu kada se živelo u mešovitim sredinama i trebalo je da se ostvari nekakvaduhovna veza i sa članom druge etničke grupe, iz koje je ciljno biran "šišani kum"- pojašnjava Nataša Nikolić.

Nekada samostalni obred šišanja kose detetu do godinu dana starosti, danas je običaj koji se sprovodi kao sastavni deo obreda krštenja. Na panou sa fotografijama krštenja iz veka iza nas još jedna priča

 

- Praktikovalo se da ako se pređe preko kumovske zemlje, da se izuju opanci i istrese ta zemlja. Stariji ljudi iz sela Dulene su mi pričali da u trenutku kad se pojavi kum svi bi klekli, a domaćin bi prilazio i kuma ljubio u ruku i u grudi. Kum je bio toliko značajan za dete da je on dolazio samo na vesele događaje, na krštenje i na venčanje deteta - objašnjava etnolog.

Zanimljive su i fotografije radnih obaveza dece između dva rata i kasnije. Deca sa sela su uključivana vrlo rano u sve poslove, već od pet godina.

 

Preuzeto sa: Telegraf.rs

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu