BRANA RADI BEZ GREŠKE 80 GODINA: Ceo Kragujevac snabdeva se vodom iz jezera bez pumpi zahvaljujući GENIJALNOM REŠENJU - iKragujevac


Vesti

Vodu iz Vodojaže i danas, posle osam decenija od nastanka, pije svaki peti stanovnik Kragujevca. Iako su brana i jezero nastali davne 1937. godine, imali su genijalno projektantsko rešenje, pa voda do česmi stiže zahvaljujući gravitaciji, bez pumpi.

Prva brana koja je pravljena za vodovod u Kraljevini Jugoslaviji je Vodojaža kod Kragujevca. Projektovana 1927, a završena 1937. godine, i dalje radi i posle 80 godina daje najkvalitetniju vodu koja stiže do građana Kragujevca.

Lučno-gravitaciona betonska brana, duga 180 i visoka 40 metara, napravila je Grošničko jezero ili Vodojažu. Ova brana je i danas u funkciji i pravi je arhitektonski i inženjerski biser.

- Na brani je tada radilo i po 3.000 radnika. Akumulaciono jezero nalazi se na nadmorskoj visini od oko 400 metara, dugo je 1,75 kilometara, široko od 200 do 500 metara, ukupne površine 22 hektara, a u funkciji je i danas, kao trajno dobro grada. Tada je za potrebe postrojenja izgrađena hidrocentrala, čiji kapacitet zadovoljava potrebe sistema za vodosnabdevanje, a kvalitet vode trajno je regulisan gradnjom objekata za prečišćavanje, filtriranje i ozoniranje vode - kaže Goran Gavrilović, rukovodilac sistema "Grošnica".
Kako dodaje, sistem Vodojaže omogućio je snabdevanje gradske industrije količinom od 2.900 kubnih metara vode dnevno, odnosno 1.054.000 kubika godišnje.

- Osim industrije, sistem je bio dovoljan i za potrebe grada od 50.000 stanovnika, kojima je obezbeđivao oko 100 litara vode po stanovniku dnevno, odnosno 1.830.750 metara kubnih nedeljno - kaže Gavrilović.

Brana, koja je bila jedna od retkih u Evropi između dva rata, i danas je jedna od najlepših i najboljih. Njena postrojenja, kao i hidrocentrala, koju je montirao "Simens" još za vreme Kraljevine, i danas postoje. Tu je i sistem za ozonizaciju vode, koji je u to vreme bio prva reč tehnologije. Sve mašine su očuvane i, prema rečima inženjera, uz manja ulaganja opet mogu da se stave u pogon.

Direktor JKP "Vodovod i kanalizacija" Nebojša Jakovljević kaže kako je "moguće da se pristup brani i starim postojenjima dozvoli studentima, inženjerima i stručnim školama".

- Brana je u zoni sanitarne zaštite i sada niko nema pristup osim naših radnika koji imaju posebna ovlašćenja i sanitarne dozvole. Turističke posete bile bi atraktivne, ali su zasada nemoguće. Jedino u posebnim danima mogu da se organizuju masovnije posete. Građani, nažalost, nisu upoznati šta imaju. Pokušaćemo da i rekonstruišemo hidrocentralu, zajedno sa “Simensom”, da počne ponovo da se pravi struja - kaže Nebojša Jakovljević.

(Blic)

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu