Nije Kragujevac napravio "fiću" nego je "fića" napravio Kragujevac, zato do kraja godine, u centru grada biće podignut spomenik "fići"! - iKragujevac


Vesti

Zahvaljujući inicijativi njegovog udruženja, do kraja godine u centru grada biće podignut spomenik „fići“.

Nije Kragujevac napravio „fiću“, nego je „fića“ napravio Kragujevac, kaže Slavoljub Bataveljić. A on zna. Ceo radni vek proveo je u „Zastavi“ na montaži ovog auta, a sada kao penzioner predsedava Udruženjem ljubitelja „fiće“. Zavod „Crvena zastava“ leta 1954. kupio je licencu za proizvodnju „fijata 600“. U početku su se vozila u „Zastavi“ samo montirala, da bi se s vremenom osvajala i proizvodnja delova. Prva „zastava 750“, čuveni „fića“, sišla je sa trake 18. oktobra 1965. i do 18. novembra 1985. proizvedeno je 924.347 komada. Nasledili su ga „kec“, „jugo“ i „florida“...

- I žena i ja radili smo u „Zastavi“ i od tih plata podigli kuću, živeli, letovali... Samo u Kragujevcu bilo je 35.000 zaposlenih, u Jugoslaviji još 15.000, pa kooperanti... Oko 200.000 ljudi primalo je platu zahvaljujući „fići“ - kaže Bataveljić.

Zahvaljujući inicijativi njegovog udruženja, do kraja godine u centru grada biće podignut spomenik „fići“. A u monografiji „Zapisi o Zastavi“ piše da je srpski političar Mijalko Todorović još 1953. tražio da „Zastava“ školuje inženjere, pošto ih je u fabrici bilo jedva petnaestak. Novi kadar bukvalno je serijski proizvođen. Bilo je godina kad je ova fabrika stipendirala i po 850 učenika i studenata, a Mašinski fakultet, potom i Univerzitet u Kragujevcu, izrasli su zbog te fabrike.

Današnju vizuru centra grada uz Lepenicu karakterišu soliteri koje je za svoje radnike podigla „Zastava“, a čitavo naselje Aerodrom na obodu grada niklo je iz istih razloga. U vreme otkupa devedesetih ispostavilo se da je „Zastava“ podelila više od 26.000 stanova zaposlenim.

Početak kraja došao je s raspadom Jugoslavije i sa sankcijama, kad je izgubljeno i domaće i strano tržište. A poslednji ekser u „Zastavin“ mrtvački sanduk ukucao je NATO. Stanijan Stanković, koji je decenijama bio na poziciji drugog čoveka u hijerarhiji ovog preduzeća, potpuno je uveren da je „Zastava“ 1999. bombardovana da bi bila uništena srpska auto-industrija.
- Kovačnica, osnovana 1936. godine, i Računarski centar, koji je baratao podacima iz svih „Zastavinih“ fabrika širom Srbije, pogođeni su direktno. Svaki prodat „Zastavin“ automobil značio je jedan manje prodat automobil nekog evropskog proizvođača iste klase - kaže on.

Već u jesen 1999, uprkos svim crnim prognozama svetskih eksperata, proizvodnja je obnovljena, ali je pad bio neminovan. Posle Petog oktobra „Zastava“ je u raspodeli preduzeća pobedničkim strankama zapala demohrišćanima. Stanković kaže da je nekadašnji osnivač „Geneksa“ Miki Savićević, koji je tada došao na čelo „Zastave“, mudro vodio preduzeće, ali se razboleo, a na njegovo mesto je, po partijskom ključu, došao vlasnik firme za deratizaciju.

Godine 2003. u jednom danu 11.000 radnika dobilo je otkaz. Radnici su demolirali automobile ministara Aleksandra Vlahovića i Božidara Đelića, a onda provalili u zgradu Skupštine grada. Bataveljić priča da se Vlahović do dolaska policije krio iza zavese u svečanoj sali.

Ono što je ostalo od „Zastave“ ušlo je 2008. u strateško partnerstvo s „Fijatom“. U preduzeću sada radi oko 2.500-3.000 mahom niskokvalifikovanih radnika.

 

Izvor: Kurir

Pratite nas na našemTELEGRAM kanalu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu